Omča oko vrata bh. privrednika: Guši ih više od 3.000 parafiskalnih nameta

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Omča oko vrata bh. privrednika: Guši ih više od 3.000 parafiskalnih nameta

20.03.2018. 09:12 / Izvor:

Privrednici u Bosni i Hercegovini plaćaju više od 3000 različitih nameta od kojih su neki na općinskom nivou, neki na kantonalnom nivou, a neki na nivou entita, Brčko distrikta te same države, rekao je za Radiosarajevo.ba Mladen Pandurević direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

"Svi poslodavci ne plaćaju sve pobrojane obaveze ali ako ćemo govoriti o nivou Federacije BiH, tu postoji između 700 i 800 parafiskalnih nameta", dodao je on.

Broj nameta nije jedini problem, jer postoji i neusklađenost naziva i kriterija te načina obračuna pojedinih parafiskalnih obaveza.

Naime, neke općine određuju, naprimjer, komunalne takse po zonama i vrstama djelatnsoti. Neke nemaju zone, ali imaju podjelu prema djelatnsoti i tu ima razlike. U većini općina najveća taksa je za djeelatnost igara na sreću, iako ima općina u kojima je najveća taksa za proizvodnu djelatnost i to za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

"Ovoliki broj parafiskalnih nameta ima zasigurno negativan uticaj jer je to jedno nevidljivo opterećenje koje znatno utiče na smanjenu konkuretnost domaće privrede na evropskoj i svjetskoj utkamici", govori za Radiosarajevo.ba Pandurević.

U Ministarstvu finasija FBiH u proteklom periodu su radili na Registru parafiskalnih nameta.

"Mi smo u Ministarstvu finasija FBiH u saradnji sa USAID-om uradili Registar parafiskalnih nameta, te dorađujemo aplikaciju pomoću koje bi se dopunjavali parafiskalni nameti od strane samih poslodavaca, općinskih administracija i kantonalnih resornih ministarstava. Kada dobijemo cjelokupnu brojku parafiskalnih nameta koji su prisutni u BiH, onda ćemo krenuti u projekat izrade zakona pomoću kojeg ćemo utvrditi pravila i načine uvođenja, odnosno onemogućavanja uvođenja novih parafiskalnih nameta“, objašnjava za Radiosarajevo.ba pomoćnik federalne ministrice finansija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.

Međutim, u razgovoru za Radiosarajevo.ba Hadžimehanović tvrdi da brojka koja se spominje o broju parafiskalnih nameta nije tačna.

"Kada se izvrši ažuriranje Registra parafiskalnih nameta, čiji je proces u toku, tek tada ćemo imati tačan podatak o cjelokupnom broju nameta", dodao je on.

Prema njegovim riječima, ovaj registar će poslužiti poduzetnicima i fizičkim licima da u svakom trenutku mogu provjeriti koje parafiskalne namete trebaju plaćati prilikom poduzimanja određenih aktivnosti.

Mladen Pandurević direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH u svom razgovoru za Radiosarajevo.ba je istako kako su iz ovoga udruženja upravo uputili pismo prema premijeru Fadilu Novaliću u kojem traže sastanak gdje će prezentirati zahtjeve na osnovu kojih bi se pokušalo iznači rješenje koje bi dovelo do smanjenja broja parafiskalnih nameta.

"Prvi se odnosi na izmjenu Poslovnika o radu Vlade FBiH kojim tražimo da se uvede novo tijelo u kojem će biti predstavnici Vlade i poslodavaca i koji će ocjenjivati svaki zakon sa aspekta da li se uvode novi nameti i da li su oni opravdani. Također, tražimo da se naprave jedno neformalno korodinirajuće tijelo u kojem bi bili predstavnici Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca koji će kordinirati rad na ukidanju nepotrebnih ili smanjenju onih parafiskalnih nameta koji su previsoki, uz zahtjev u kojem tražimo da se na nivou Federacije BiH donese zakon kojim će se utvrditi kriteriji i način donošenja budućih parafiskalnih nameta", zaključio je za Radiosarajevo.ba Mladen Pandurević.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti