Osim prirode, bespravna gradnja i loša infrastruktura uzroci klizišta

Uzroke pojave klizišta u Kantonu Sarajevo treba gledati s dva aspekta. Prvi je prirodni fenomen na koji se ne može uticati, a drugi je ljudski faktor, odnosno uticaj bespravne gradnje i nekvalitetne infrastrukture u Kantonu Sarajevo.

Ovo je u razgovoru za Agenciju Fena nakon katastrofalnih poplava praćenih pojavom klizišta kazao Fuad Babić, koordinator sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo iz Zavoda za izgradnju KS-a.

"Mi smo u početku mislili da je bespravna gradnja 90 posto uzrok pojave klizišta u Kantonu Sarajevo, međutim, kasnijim radom i aktivnostima smo spoznali da je čak  60 posto uticaj nekvalitetne i neodržavane infrastrukture (kanalizacije, vodovoda i drugog). Onda imate situaciju da sve te vode koje vremenom ističu učine ovo zlo koje se dešava", kazao je Babić.

Kao primjer navodi da postoji veliki broj septičkih jama, posebno po rubnim, brdovitim dijelovima Sarajeva koje su napravljene na primitivan način.

Što se tiče broja klizišta  u Kantonu Sarajevo, on je "dnevno varijabilan". U Kantonu Sarajevo ima nešto više od 1.000 registriranih klizišta, od čega je do ove kataklizme bilo 205 aktivnih klizišta koja su "jako opasna". Ostala su umirena, neistražena i drugo. Međutim, i to su klizišta.

Babić je također protivnik svojevrsne licitacije o broju klizišta čemu smo svjedoci proteklih dana, naprimjer da je više od 1.000 klizišta u Tuzlanskom kantonu, više od 500 u Kantonu Sarajevo...

"To je tako paušalno, bezobrazno prema narodu, da se narod sramno plaši. Odakle ti podaci? To je netačno! Zavod za izgradnju, kao ključna institucija za problem klizišta u Kantonu Sarajevo, registrirao je po dojavama 180 pojava usljed ove kataklizme. Da li su to klizišta, mora se utvrditi, ispitati i dokazati. Tako ćemo se ponašati", kazao je Babić.

Ponovo je potvrdio informaciju da su mještani naselja Svrake kod Vogošće, koje je najviše stradalo u klizištima, bili upozoreni prije nekoliko godina na tu opasnost.

"Prije tri godine, na tom lokalitetu gdje se desila katastrofa, počeli smo da radimo istraživačke radove. Geodeziju smo snimili, jer je to preduvjet za bilo kakve aktivnosti, a nakon toga počeli smo da bušimo bušotine. Naišao je čovjek, ne bih ga imenovao, koji je rekao: "Nećete više bušiti, to je moja zemlja!. Zbog vašeg bušenja ja ne mogu prodati svoju parcelu, jer je niko neće kupiti ako je klizište", priča Babić.

Kaže da je nakon toga upućen dopis Općini Vogošća i tražena je asistencija policije.

"Nažalost, nije bilo odgovora i mi smo se povukli, da bi se nakon tri godine desilo ovo što se desilo", naveo je Babić.

Kada su u pitanju preporuke da bi se ubuduće spriječile teže posljedice u slučajevima elementarnih nepogoda, Babić kaže da je on apsolutno protivnik legalizacije bespravne gradnje.

"To je toliko skupo. Ako vam kažem da smo od 1996. godine do danas, na sanaciju klizišta potrošili 27 miliona maraka u Kantonu Sarajevo, to je cifra koja je naprosto nevjerovatna", istaknuo je.

Navodi kako legalizacijom bespravno izgrađenog objekta općina preuzima svu odgovornost za taj objekt.

"Ako ste napravili kuću prije deset godina, a sada dođem kao inženjer da vas pitam kakvu ste armaturu stavili, kažu: "Nemam pojma". Onda treba utvrditi kvalitet betona i koje su armature stavljene, a to ne radi niko. Samo se potpisuje za 100 KM. Da li biste na takav način legalizirali tu kuću? Nikad dok ne vidim šta i kako. Kuće su u 90 posto slučajeva građene bez projekta, nego "mobom", pa sve puca. Imate objekata bez armature, potpornih zidova. To je strašno šta sve imamo", kazao je Babić.

Upozorio je i na nekvalitetno održavanje infrastrukturne mreže, vodovoda, kanalizacije u Kantonu Sarajevo.

"To je strašno u kakvom se to stanju nalazi u Kantonu Sarajevo. To curi na sve strane", poručuje Babić.

Kaže da cijeli svoj život, a njemu su 62 godine, sluša priču kako je gubitak u vodovodnom sistemu Sarajeva 70 posto.

"Kako da toliki procenat vode tolike godine ističe iz Sarajeva? Pa šta mi onda pijemo?", upozorio je Babić.