Otvaranje EU za peradare će osigurati nove šanse i na domaćem tržištu
Dok se dio proizvođača peradarskih proizvoda priprema za izvoz u EU.
Dok se dio proizvođača peradarskih proizvoda priprema za izvoz u EU, oni koji su nešto više fokusirani na lokalnu zajednicu, vide u tome šansu za rasterećenje tržišta, te njihovo širenje prodaje i proizvodnje.
Jedna od njih je kompanija „Agromix“ koju je u Doboju 1996. godine osnovao Slaviša Bukejlović. Jedan je od najpoznatijih domaćih proizvođača koji se fokusira na lokalno tržište, kao i zagovornik uvezivanja peradara širom zemlje.
"Od svog osnivanja smo se primarno bavili proizvodnjom i prodajom stočne hrane. Također, bili smo značajno uključeni u transport, te prodaju konzumnih jaja. Sa 2017. godinom krećemo i sa proizvodnom linijom za preradu piletine. Danas imamo svoju mesaru u centru grada, prodajemo našu piletinu i polutrajne pileće proizvode", izjavio je Bukejlović, direktor Agromixa.
Trenutno u „Agromixu“ rade 83 radnika, a kompanija opskrbljuje velike trgovačke lance na teritoriji cijele BiH.
"Radimo sa kooperantima, imamo svoje farme, te godišnja proizvodnja obuhvata oko 850.000 tovnih pilića, od čega mi u svojim objektima proizvedemo oko 320 hiljada. Imamo kapacitete i želimo širiti proizvodnju gotovih pilećih proizvoda, te vjerujem da ima mjesta za naš rast na domaćem tržištu", dodao je Bukejlović.
U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom kompanija „Agromix“ je zajedno sa udruženjima peradara/živinara zagovarala liberalizaciju tržišta EU za bh. proizvode. Bukejlović poručuje da se zajedničkim aktivnostima šalje važna poruka.
"Na ovom tržištu nema nepoznanica. Morate pratiti trendove, vidjeti šta će više od pilećih proizvoda ići prema Evropskoj uniji, šta će ostati na bh. tržištu. Tako će se razlikovati cijene i na domaćem tržištu. Na proizvođačima je da prepoznaju svoju šansu", zaključio je Bukejlović, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
