Otvoreno CETEOR-ovo savjetovanje: Energetski zaokret moguć i u BiH

Dok se čitav svijet već odavno okrenuo ka korištenju energije iz obnovljivih izvora BiH je stajala neodlučna na tom putu. Sada je pravo vrijeme da se intezivnije krene u tu oblast, istaknuto je danas na otvaranju šestog Savjetovanja o energetici BiH sa međunarodnim sudjelovanjem, koje se u organizacaiji konzultantske kompanije CETEOR održava u Neumu.

Govoreći na otvaranju konferencije Dragan Ajanović, direktor CETEOR-a, kaže da je ovo savjetovanje izniklo iz potrebe korisnika te da je ono prilika za stručnjake iz ove oblasti da podijele svoja iskustva i informiraju se o novim trendovima.

Azrudin Husika, profesor na Strojarskom fakultetu u Sarajevu, smatra da o energetskom zaokretu možemo dosta naučiti iz iskustva Njemačke. Navodi da to ne znači samo zaokret samo u tehnologiji nego i u svakom drugom sektoru života, od načina na koji se vozimo do načina na koji živimo.

"To je promjena iz centraliziranog energetskog planiranja u decentralizirano. Naime, nema više planiranja odozgo prema dole nego upravo obrnuto", kazao je Husika.

Profesor ekonomije Kasim Tatić smatra da je glavno pitanje u energetskom zaokretu koje se mora postaviti-tko snosi troškove, a tko uživa beneficije?

Navodi da studije koje je radila Međunarodna agencija za obnovljive izvore (IRENA) pokazuju da su društveni troškovi puno veći pri proizvodnji energije iz tradicionalnih izvora, dok su privatni manji.

''Uvođenjem proizvodnje iz obnovljivih izvora imamo obrnuti efekt gdje su privatni troškovi porasli, a društveni se smanjili. Iz tog razloga će biti veoma teško da kapitalizam prihvati ovakve promjene, ali one su sada neizbježne jer od nje ovisi ljudski opstanak'', naveo je on.

IRENA je, navodi, uradila nekoliko scenarija koji se odnose na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i njihovih efekata. Dodaje da jedan od njih procjenjuje da će do 2030. u svijetu biti uduplana upotreba obnovljivih izvora energije.

Projekcije pokazuju da će se upotrebnom obnovljive energije u svijetu kreirati 9,8 milijuna novih radnih mjesta te da će biti smanjena upotreba uglja za oko 50 posto.

Tatić ističe da dosadašnja iskustva pokazuju da su nove tehnologije uvijek do sada kreirale više radnih mjesta nego što ih se gasilo.

Sebastian Boley, predstavnik Njemačke komore trgovine i industrije, navodi da iskustva njemačkog energetskog zaokreta pokazuju da je najvažnije da taj zaokret prihvate kako privatni sektor tako i građani.

Smatra da je ključno da se svima koji žele da sudjeluju u ovom zakretu da ta mogućnost.

Navodi primjer jedne softverske kompanije koja je na krov svoj kompanije instalirala solarne panele. ''Oni ti to uradili zbog uštede energije, ali također su željeli na taj način dati svoj doprinos ovom energetskom zaokretu'', ističe Boley.

Kako vlada veliki interes građana da se uključe u ovaj zaokret pokazuje i primjer sela St. Peter u Njemačkoj.

Markus Bohnert, predstavnik energetske zadruge sela St. Peter iz Njemačke, kaže da je njihovo selo jedno od onih koji većinu energije osigurava iz obnovljivih izvora te da su članovi zadruge vlasnici tog lanca opskrbe energijom.

Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich Boell, kaže da energetski zaokret u Njemačkoj nije bio lak. Napominje da su od 80-tih imali prosvjede oko tih pitanja. Smatra da je za okretanje vlade prema tom pitanju bila prelomna 2011. kada se dogodila nuklearna katastrofa u Fukošimi.

''Tada su naši političari postali svjesni opasnosti i potrebe da se napravi zaokret u energetskoj politici. Tada da je konzervativna vlada Anglele Merkel, odlučila da napravi izlaznu strategiju što se tiče proizvodnje energije iz nuklearnih elektrana'', navodi Kraske.

D.K.