Ozimi usjevi u stanju mirovanja

18.01.2021. 10:48 / Izvor: SRNA
Ozimi usjevi u stanju mirovanja

Na šamačkom području u jesenjoj sjetvi pšenicom su zasijana 2.700 hektara, dok su ozimi usjevi ove kulture u fazi zimskog mirovanja, rekao je samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac Mladen Adžić.

Na šamačkom području u jesenjoj sjetvi pšenicom su zasijana 2.700 hektara, dok su ozimi usjevi ove kulture u fazi zimskog mirovanja, rekao je samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac Mladen Adžić.

Adžić je rekao da je sjetva obavljena u optimalnom agrotehničkom roku, kao i da usjevi uglavnom dobro izgledaju, ali da na manjim površinama ima pojave žutila.

"Stručnjaci smatraju da je uzrok nedovoljno razvijen korjenov sistem i loše ukorijenjene biljke zbog plitke i neuslovno obavljene sjetve", pojasnio je Adžić.

On je podsjetio da poljoprivrednici na ovakve pojave ubuduće moraju da paze, kako ne bi ponavljali iste greške.

"Kada pričamo o kondicionoj spremnosti za prezimljavanje usjeva potrebno je naglasiti da je za otpornost mladih biljaka pšenice na nisku temperaturu veoma bitan optimalan rok sjetve i vremenski uslovi koji vladaju tokom perioda klijanja i nicanja. Zavisno od područja, optimalni rok sjetve za pšenicu obično se kreće od 10. do 30. oktobra", rekao je Adžić.

Adžić je napomenuo da, ako je pšenica zasijana u kasnim rokovima, a početak klijanja i nicanja odvija se u uslovima niske temperature, dolazi do usporenog rasta i može doći do propadanja od 10 do 20 odsto usjeva, pa se poljoprivrednim proizvođačima preporučuje da, u tom slučaju, povećaju normu sjetve za taj odstotak.

"Optimalni sklop zavisi od preporučenih normativa proizvođača sjemena i kreće se od 350 do 700 biljaka po metru kvadratnom. Dobro prezimljavanje pšenice i prolazak kroz period zimskog mirovanja zavisi od njenih priprema na nisku temperaturu. To je proces kaljenja u kojem mlade iznikle biljke postepeno ulaze u period niže temperature, gdje se smanjuju procesi u biljkama i postepeno ulaze u fazu mirovanja, a to se odvija na temperaturi od nula do minus pet stepeni Celzijusovih", rekao je Adžić.

On je podsjetio da pšenica, koja je posijana u optimalnom roku sjetve i dovoljno iznikla do zime, te koja je prošla proces kaljenja, može izdržati golomrazicu od minus 15 do minus 20 stepeni Celzijusovih.

"Treba naglasiti da snijeg, minimalne debljine 10-15 centimetara, može da zaštiti mlade biljke od niske temperature, izmrzavanja i propadanja. Pod snježnim pokrivačem biljke pšenice, posijane u optimalnom roku sjetve, dobro razvijene do zime, mogu da podnesu temperaturu nužu od minus 20 stepeni Celzijusovih", rekao je Adžić.

Na šamačkom području u jesenjoj sjetvi, osim pšenice, zasijano je 400 hektara ječma, 140 hektara tritikala, 40 hektara zobi i 10 hektara raži. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti