Petričević: Slobodnim zonama do više radnih mjesta

25.09.2020. 11:48 / Izvor: SRNA
Petričević: Slobodnim zonama do više radnih mjesta

Petrićević je naveo da slobodne zone postoje i u Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji, ali da je Srbija od svih zemalja regiona najbolje razvila svoje slobodne zone.

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da bi uspostavljanje i funkcionisanje slobodnih zona u RS-u uticalo na veći priliv domaćih i stranih investicija, više radnih mjesta, veća ulaganja u infrastrukturu, veći obim posla za kooperante iz domaće privrede, kao i stvaranje uslova za sticanje novih znanja i vještina domaće radne snage.

"Slobodne ekonomske zone se nalaze u više od 140 ekonomija širom svijeta, u gotovo tri četvrtine ekonomija u razvoju i u gotovo svim ekonomijama u tranziciji", rekao je Petričević Srni govoreći o Nacrtu zakona o slobodnim zonama, koji je juče usvojila Narodna skupština RS-a.

Petrićević je naveo da slobodne zone postoje i u Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji, ali da je Srbija od svih zemalja regiona najbolje razvila svoje slobodne zone.

"Srbija ima 14 slobodnih zona u kojima posluje više od 200 kompanija koje zapošljavaju oko 35.000 radnika. Najvećim dijelom riječ je proizvodnim kompanijama, a najviše ih je iz auto-industrije, metalurške i tekstilne industrije", pojasnio je Petričević.

Prema njegovim riječima, godišnji promet slobodnih zona u Srbiji iznosi oko pet milijardi evra, vrijednost ostvarene proizvodnje 2,4 milijarde evra, od čega se na izvoze odnosi 2,2 milijardi evra, što čini 14 odsto ukupnog izvoza Srbije.

"Najuspješnije slobodne zone u Srbiji su, po visini izoza i broju zaposlenih, Kragujevac, Subotica i Pirot, čija iskustva želimo da primjenimo i u Republici Srpskoj", naglasio je on.

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, od plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz dobara namijenjenih za potrebe slobodnih zona, roba isporučena unutar slobodne zone, kao i pružanje usluga poveznih sa prometom navedenih dobara unutar zone.

Kada je riječ o carinskim povlasticama, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH, oslobođena je od plaćanja carina na robu u slobodnoj zoni, osim ako se takva roba stavi u slobodan promet na teritoriji BiH.

Takođe, opštine ili gradovi mogu samostalno da daju posebne povlastice u skladu sa svojim nadležnostima, bilo da je riječ o zakupu, prodaji zemljišta, komunalnim naknadama i slično, dok republički organi uprave mogu da ponude korisnicima zona sve podsticaje koje i inače daju privrednicima, naprimjer podsticaji za povećanje plata, za uvođenje novih tehnologija, za zapošljavanje i drugo.

Važeći Zakon o slobodnim zonama Republike Srpske usvojen je 2003. godine, a ova oblast je regulisana i Zakonom o slobodnim zonama u BiH, koji je u važećoj formi usvojen 2009. godine, međutim, u cilju podsticanja osnivanja slobodnih zona, kao instrumenta unapređenja poslovnog okruženja i konkurentnosti, postojala je potreba da se odredbe važećeg zakona preciziraju, inoviraju i dopune u skladu sa savremenim trendovima. U tom kontekstu su korištena iskustva uspješnih slobodnih zona u okruženju.

Nacrtom zakona o slobodnim zonama RS-a preciziran je postupak osnivanja slobodne zone, rad slobodne zone, djelatnosti koje se mogu obavljati u njoj, kao i prestanak rada slobodne zone.

"Takođe, jasnije je propisana nadležnost i uloga svih institucija Republike Srpske u osnivanju i praćenju rada slobodnih zona. Novim zakonom o republičkoj upravi je jasno definisana nadležnost za slobodne zone, tj. ista je data u nadležnost Ministarstvu privrede i preduzetništva, što u prethodnom periodu nije bio slučaj i što je stvorilo osnov za kvalitetnije propisivanje predmetnog zakona o slobodnim zonama", navodi se u nacrtu ovog zakona.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti