Vijesti

Planinsko dobro Nevesinje: Od poljoprivrede se može živjeti solidno

04.06.2012. 08:01 Izvor: / SRNA

Preduzeće koje se bavi proizvodnjom mesa i mlijeka "Planinsko dobro" iz Nevesinja jedno je od rijetkih na području Hercegovine i cijele RS koje se može pohvaliti uspješnim poslovnim rezultatima, a uskoro će na tržište "izbaciti" nekoliko mesnih proizvoda prepoznatljivih po ovom podneblju.

Direktor i većinski vlasnik "Planinskog dobra" Milorad Pikula, rekao je da je, zahvaljujući upornosti i danonoćnom radu, vratio stari sjaj poljoprivrednom preduzeću sa kojim se nekad ponosila čitava Hercegovina, pametnim ulaganjem počinjući od nule razvio je modernu proizvodnju mlijeka i mesa, a ozbiljne planove imaju i za proizvodnju bionergije.

Kada je 2008.godine preduzeće prešlo u većinsko vlasništvo provjerenih Farmera raspolagalo je sa skromnim stočnim Fondom, devastiranim objektima i zapuštenim pašnjacima, ali to nije obeshrabrilo Pikulu koji je sa svojim saradnicima napravio biznis planove i studiju izvodljivosti, a potom i aplicirao za kredit Investiciono – razvojne banke Republike Srpske.

"Kada smo od banke dobili sredstva rukovodili smo se logikom da ona moraju biti namjenski utrošena. Odmah smo izvršili rekonstrukciju postojećih objekata i revitalizovali preduzeće, a u drugoj Fazi smo izgradili novu Farmu sa 350 muznih krava i klaonicu sa preradom mesa na Kovačicama", kaže Pikula i dodaje da u ovom trenutku "Planinsko dobro" raspolaže sa blizu 1.000 grla krava, junica i bikova.

Preduzeće je u 2011.godini mljekari "Meggle" isporučilo 4 miliona litara mlijeka koje je prema analizi Veterinarskog instituta "Vaso Butozan" iz Banjaluke najkvalitetnije u Republici Srpskoj, a u istom periodu proizvedeno je i 50 tona mesa.

Najavljujući izlazak na tržište novih proizvoda, Pikula kaže da su već počeli sa proizvodnjom i sušenjem nevesinjskog pršuta, za koji očekuju da će biti jak brend ovog stočarskog kraja koji ima sve preduslove za proizvodnju zdrave hrane. U planu je i zaštita jednog mliječnog proizvoda, najverovatnije sira.

Pikula kaže da imaju ozbiljne planove za proizvodnju bioenergije, te dodaje da sa inostranim Firmama vode ozbiljne pregovore o izgradnji bioelektrane snage 2 megavata.

"Sa ovom investicijom zaokružili bi moderan ekološki projekat koji bi kao gorivo koristio otpatke sa postojećih Farmi, a proizvedena energija bi opet napajala sve naše objekte i preostalo bi nešto i za tržište", naglašava Pikula.

Govoreći o odnosu države prema stočarskoj proizvodnji, Pikula je naglasio da su krediti Investiciono – razvojne banke dosta povoljni, ada su premije za mleko prilično stimulativne za proizvođače.

"U ovom trenutku domaće proizvođače najviše brine neuređeno tržište. Uvozi se meso sumnjivog kvaliteta ispod cijene, često i bez validne dokumentacije, što domaću proizvodnju gura u nezavidan položaj. Ubijeđen sam da bi se napravio bolji red na tržištu ukoliko bi entiteti kontrolisali uvoz", dodaje Pikula.

On tvrdi da Hercegovina ima prirodne resurse za modernu stočarsku proizvodnju, ali da oni nisu iskorišteni na pravi način.

"Danas je u deficitu hrana i energija, a Hercegovina ima i jedno i drugo. Problem je u razmišljanju ovdašnjih ljudi koji smatraju da će bolju zaradu naći u drugim mjestima i drugim državama, jer smo naučili na lagodan život bez mnogo rizika. Apelujem na sve one koji imaju smisla za posao, volju i energiju, da se okrenu poljoprivredi od koje se može solidno živjeti", poručuje direktor "Planinskog dobra".

"Planinsko dobro" ima ambicije da razvija i ovčarsku proizvodnju. Trenutno raspolaže sa 500 ovaca u osnovnom stadu, ali planira da u narednom periodu stado proširi na oko 2.000 ovaca.

Pikula kaže da je planinski pašnjak Morine idealan za ovčarstvo i da je teško naći takve uslove u čitavom regionu, pa i u Evropi.

U toku protekle zime ovo preduzeće je usljed posljedica jakog nevremena pretrpjelo štete od skoro milion maraka, ali u "Planinskom dobru" se nadaju da to neće biti kočnica na njihovom putu da zadrže epitet najuspešnijeg malog privrednog društva u Republici Srpskoj, priznanje kojeg su dobili 2010.godine.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti