Poduzetnici žele manje namete i brže administrativne procedure

Poduzetnici u BiH nailaze na različite probleme tokom svog poslovanja, a  najizraženiji su oni vezani za administrativne prepreke koje su glomazne i iziskuju puno vremena. Stoga poduzetništvo u našoj državi bilo da je na čelu kompanije muškarac ili žena je jako zahtjevno, tako da opstaju samo najuporniji.

Primjera na terenu ima mnogo, a kako kažu poduzetnici na običnu potvrdu koja se u normalnom svijetu dobije za sat vremena znaju čekati čak i godinama.

Veliki problem je i što su podaci o poduzetništvu u BiH nepotpuni te se samim tim ne može napraviti kompletna analiza stanja na tržištu, nije moguće pratiti dalji razvoj i predlagati konkretne mjere kako bi se išlo ciljano na oblasti koje su najviše ugrožene.

Nasir Beganović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH kaže kako postoje određeni zakoni koje treba mijenjati, od registracije privrednih subjekata, notarske obrade, osnivačkog akta do ugovora koji iziskuju određene naplate.

Pojašnjava, kako za najmanju promjenu sudskog registra treba notarska obrada dokumenta koja je preskupa, stoga ističe kako to sve treba ukinuti jer poduzetnicima samo nameću obaveze.

"Kod nas nažalost kompletna država tako funkcioniše. Niko se ne bavi realnim sektorom i onim što stvara novu vrijednost i otvara radna mjesta. Statistika pokazuje da imamo manji broj zaposlenih 2014. godine u odnosu na 2010. godinu", istakao je Beganović tokom gostovanja na Međunarodnoj konferenciji "Snaga poduzetništva-snaga žene" u Sarajevu.

Ističe, kako niko nije uradio ozbiljnu analizu šta bi značilo za FBiH da se smanje doprinosi na plate, za zdravstvo...

"Podizanje nameta u ekonomiji daje efekat na kratak rok, odnosno povećanjem nameta naše poduzetništvo guramo sve dublje u sivu ekonomiju i smanjujemo broj zaposlenih", naglasio je Beganović.

Poduzetnici su jednoglasni u jednom, odnosno žele da rade, a od države očekuju da im to i omogući kroz manje namete i brže administrativne procedure.

Besima Borić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH kako su naše procedure ako krenemo od Parlamenta FBiH toliko komplicirane, da mi ukupno ne radimo za opće dobro.

U regionu je nešto bolje stanje, bar kad se radi o administrativnim porcedurama, iako žensko poduzetništvo još nije dovoljno prepoznato.

Dragana Đurica, koordinatorica projekta Žensko preduzetništvo u JI Evropi pri Savjetu za regionalnu saradnju (RCC) kaže kako žensko poduzetništvo ima veliki kapacitet, ali i dalje postoji jaz između stanja na terenu i realnog kapaciteta.

Ističe kako postoje dvije komponente izazova sa kojima se žensko poduzetništvo u regionu susreće i koji se odnosi na političke, zakonske, pravne okvire u regionu.

"Žensko poduzetništvo nije u dovoljnoj mjeri prepoznato u zakonodavnom okviru cijelog regiona zapadnog Balkana, ono je prepoznato isključivo kroz provlačenje kroz strategije za razvoj MSP-a ili neke državne strategije za razvoj konkurentnosti i slične strateške dokumente“, ističe Đurić, naglašavajući kako su problemi i izazovi sa kojima se žensko poduzetništvo susreće vezani za dostupnost poslovnih informacija, dostupnost drugih poslovnih mreža, dostupnost poslovnih mogućnosti, privrednih asocijacija i izvora finansiranja i kapitala.

E. Ko.