Ponovo vozom iz Banjaluke za Zagreb i Beograd?

13.08.2019. 08:40 / Izvor: Blic
Ponovo vozom iz Banjaluke za Zagreb i Beograd?

U Željeznicama RS kažu da su počeli pregovore sa Hrvatskim Željeznicama o mogućnosti obnove linije Banjaluka – Zagreb.

Prije više od stotinu godina iz Banjaluke se vozom moglo stići čak do Pešte ili Beča, danas samo do Sarajeva, Doboja ili Novog Grada, ali u “Željeznicama RS” kuju planove da se obnove linije prema komšinskim prijestolnicama.

Ipak, ljubiteljima nostalgičnih putovanja vozom poručuju da je još rano da se pakuju. Planovi istina postoje, ali su na “dugom štapu”, pa će se još godinama u Beograd i Zagreb putovati uglavnom auto-putevima.

Voz za Beograd, ukinut je još 2012. godine, a voz za Zagreb četiri godine kasnije.

I u jednom i u drugom slučaju presudili su stari neudobni vozovi, čekanje na državnim granicama i loše pruge, zbog čega je vožnja prugom znala potrajati i duplo duže nego putovanje automobilom ili čak autobusom.

Ipak, u “Željeznjicama RS” kažu da ozbiljno razmišljaju o obnovi putničkog saobraćaja na ovim linijama, jer je i u Evropi putovanje vozovima ponovo in: komfornije je, ekološki prihvatljivije i jeftinije od drugih vidova prevoza.

Da ima putnika koji daju prednost vozu pokazuje i činjenica da je putovanje u Sarajevo talgo vozom sve popularnije, iako i ono traje dugih pet i po sati.

U “Željeznicama RS” kažu da su počeli pregovore sa Hrvatskim Željeznicama o mogućnosti obnove linije Banjaluka – Zagreb.

Ako pregovori uspiju, vozovi bi prema Zagrebu ponovo mogli juriti najstarijom prugom u BiH, prugom Banjaluka – Dobrljin. Ta dionica izgrađena je još 1872. godine za vrijeme Otomanske imperije, koju neki zbog toga zovu i “turska pruga”.

Voz za Beograd, koji je, uz povremene prekide zbog ratova saobraćao više od osam decenija, ukinut je 9. decembra 2012. godine, a kako sada stvari stoje, ova linija neće biti uskoro obnovljena.

Stara trasa, preko istočne Hrvatske, ne dolazi u obzir, ali je u planu da vozovi iz Banjaluke za Beograd idu prugom preko Tuzle i Zvornika.

"Starom trasom preko Hrvatske, voz bi dva puta prelazio državne granice, što znatno usporava saobraćaj. Ukoliko bi voz išao preko Tuzle, to bi značilo samo jedan prelazak granice i to sa Srbijom, a zahvaljujući specijalnim paralelnim vezama RS i Srbije, granična procedura bi u putničkom saobraćaju mogla biti pojednostavljena", kaže v.d. direktora „Željeznica RS“ Zoran Ilinčić.

Da bi se to ostvarilo valja rekonstruisati tunel „Križevići“, dug skoro pet kilometara, koji je prilagođen samo za prevoz tereta, a ne i za putničke vozove.

Formirana je radna grupa, koja treba da snimi situaciju u ovom tunelu i izračuna koliki bi bili troškovi rekonstrukcije tunela, objašnjava Ilinčić.

Inače tunel se nalazi na pruzi Tuzla – Zvornik, posljednjoj pruzi izgrađenoj u doba SFRJ. Izgradnja ove pruge je završena 1992.  godine, a 18. januara te godine njome je prošla prva kompozicija, koja je za Njemačku prevozila prvu isporuku automobila “golf” iz Fabrike automobila TAS Sarajevo.

Samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja ove pruge u BiH je izbio rat, pa je saobraćaj prekinut, a željezničari su ovu saobraćajnicu nazvali „ukleta pruga“. Ipak „ukletom prugom“ je poslije rata prevezeno više od 20 miliona tona robe. Samo zvornička „Alumina“ je, dok nije propala, tom trasom prevozila oko pola miliona tona glinice i zeolita godišnje.

Većina pruga u BiH izgrađene su u doba socijalističke Jugoslavije, omladinskim radnim akcijama. Prvom akcijom, odmah poslije Drugog svjetskog rata, izgrađena je pruga Brčko – Banovići, potom je uslijedila izgradnja pruge Bosanski Šamac – Sarajevo i na kraju, za Banjaluku najbitnijeg pravca, pruge Doboj – Banjaluka, koja je završena 1951. godine.

U akcijama je učestvovalo skoro pola miliona mladića i djevojaka, koji su radili besplatno, ali udarnički, pod sloganom “Mi gradimo prugu, pruga gradi nas”.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti