Poslovna zajednica učestvuje u kreiranju novog Zakona o javnim nabavkama

U Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH, 5.11.2020. godine, održane su konsultacije u vezi sa izradom Prijedloga novog Zakona o javnim nabavkama BiH.  Stručni tim koji radi na pripremi novog zakona je zainteresiranim, uz pomoć online platforme, prezentirao razloge za donošenje novog Zakona o javnim nabavkama, ključne odrednice i suštinske izmjene. 

Privredna/Gospodarska komora FBiH i Područna privredna komora Banja Luka su, na inicijativu mnogobrojnih privrednih društava, započeli proces usaglašavanja stavova i kreiranja novog Zakona o javnim nabavkama BIH. Cilj je otkloniti brojne nedostatke sistema javnih nabavki i ispuniti obaveze koje smo preuzeli na putu evropskih integracija. Poboljšanje sistema javnih nabavki, obezbjeđenje edukacije osoblja i potpuna digitalizacija, zadatak je koji je postavljen pred stručni tim. 

Nakon što je stručni tim prezentirao radnu verziju novog zakona, učesnici konsultacija su iznijeli svoje mišljenje, sugestije i prijedloge, koji će biti razmotreni i po mogućnosti ugrađeni u zakon.

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne/Gospodarske komora FBiH kazao je za portal Akta.ba da će nastaviti sa konsultacijama sa svojim članicama, kako bi se došlo do zakona koji će osigurati kvalitetan sistem javnih nabavki.

"Zbog potrebe koja je više puta isticana da se zakon doradi i promijeni, odlučili smo da kroz naš komorski sistem organizujemo jednu Radnu grupu, damo im sve primjedbe koje smo do sada prikupili od strane ponuđača, onih koji raspisuju tendere, ureda za žalbe, do nekih kontakata sa predstavnicima međunarodne zajednice. Radna grupa je radila apsolutno nezavisno i imala je s naše strane samo jedan zahtjev, a to je da novo rješenje eliminiše sve postojeće propuste koji su već bili definisani", kazao je Jašarspahić razgovoru za naš portal. 

Napominje da su okupili ekipu iz oba entiteta uz nekoliko stručnjaka iz zemalja okruženja koji imaju veliko iskustvo u radu Zakona o javnim nabavkama.

Kako je kazao, na prvim konsultacijama obavljen je i prvi pregled radnog materijala. Svim članicama koje su se prijavile na javni poziv, poslan je radni materijal kako bi lakše učestovali na online sastanku, i kako bi u interaktivnom razgovoru sa članovima Radne grupe pojasnili svoje prijedloge i zašto su potrebne određene izmjene.

"Veliki je broj izmjena, manjih i znatnih, i teško je sada govoriti šta će od toga usvojiti i šta će se promijeniti", ističe on.

Napominje kako je od krucijalnog značaja bilo animirati poslovnu zajednicu da se prijave, priključe u radu i dodaju pisane primjedbe koje smatraju neophodnim.

Nakon prikupljenih primjedbi obje privredne komore će završiti materijal i predati ga nadležnim institucijama nakon čega Zakon ide u redovnu zakonsku proceduru.

Potcrtava da je trenutni Zakon o javnom nabavkama sa puno nedefinisanih pojmova, ostavljao prostor za osnovane i neosnovane žalbe.

Zbog takvih nedefinisanih stvari puno je firmi koje su ostavljene na odlučivanje Uredima za razmatranje žalbi, a na koncu i propalih investicija.

Govoreći o značaju učešća poslovne zajednice i javnom pozivu koji je bio upućen istoj, kaže da su se prijavile one članice koje najviše učestvuju u procesima javnim nabavki.

"Očekivali smo malo veći broj prijava, veliki dio smo zvali i animirali jer ima onih koji su umorni od silnih postupaka. Mnoge investicije se odugovlače, pa čak i izgube, zbog sporih procesa i procedura. Dakle, svi su pomalo izgubili volju, ali smatramo da samo ako se svi uključe u pripremu novog zakona, možemo očekivati neke promjene", naglašava Jašarspahić, dodajući da su to osnovni motivi pokretanja ove inicijative.

S kim god smo razgovarali uvijek su kao glavni problem isticali Zakon o javnim nabavkama. Stručna radna grupa koju smo oformili je imala preporuke Međunarodne zajednice tj. direktive Evropske unije, preporuke kompanija koje se prijavljuju na tendere ali ne uspijevu u tome, kompanije koje raspisuju tender i koje su odgovorne za određenu investiciju. Sve to će koristiti kao primjer u kreiranu jedistvenog rješenja, kazao je on.

Smatra da se samo potpunim definisanjem stvari u kom slučaju se raspisuju pregovarački i direktni postupci, stvari mogu mijenjati, te da je to od značaja za cijelu regiju.

"Sistem bi bio mjeriljivi ukoliko bi bili javno dostupni podaci o tenderima u određenoj zemlji. Formiranjem baze podataka kojom bi se pokazalo koji su to tenderi najviše poništavani, koja kompanija se najviše žali, koja se kompanija žali, a poslije se povuče, koja kompanija samo obara tendere, bila od posebnog znajača za cijelu regiju", ističe on, napominjući da se na taj način dobija jedan mjerljiv sistem i podatak kolika je vrijednost raspisanih i poništenih tendera.

U tom slučaju ponuđač može na osnovu te baze podataka procijeniti hoće li se javiti na tender ili ne, ima li mogućnost žalbe i na koncu dobiti inpute kako se ponašati.

Dodaje da im nije u cilju istaknuti da korupcije u javnim nabavkama ima znatno, dosta, izraženo…To nisu brojevi, to su epiteti i u poslovnoj zajednici želimo da govorimo o brojevima. 

"Očekujemo da će u narednih 10 dana biti završen prvi ciklus konsultacija, nakon čega ćemo zajedno sa kolegama iz Republike Srpske kreirati dokument koji ćemo ponuditi na dalje razmatranje", zaključio je on.

S.B.