Poslovni forum BiH i Turske privukao rekordan broj kompanija

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u Tursku izvoz sa skromnih tri milijuna eura 2011. za šest godina se popeo na oko 180 milijuna eura što pokazuje stalni uspon u vanjskotrgovinskoj razmjeni između ove dvije zemlje, naveo je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović na današnjem  Poljoprivredno-poslovnom forumu koji se održava u Sarajevu.

Šarović je naveo da za to vrijeme Turska, koja je jedan od trgovinskih lidera u poljoprivrednih proizvoda, izvezla u BiH oko 30 milijuna eura svojih proizvoda.

''Znači mala BiH izvozi šest puta više poljoprivrednih proizvoda nego što ih uvozi iz Turske što pokazuje značaj ove suradnje'', naglasio je Šarović dodajući da će prilikom današnjih susreta biti identificirani problemi koji postoje u daljem poboljšanju trgovinske razmjene kako bi ih u idućem razdoblju mogli riješiti na obostrano zadovoljstvo. 

Dodao je da je Turska broj jedan vanjskotrgovinski partner BiH u oblasti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.  

Tkođer je naveo da su unatoč dobroj političkoj suradnji turske investicije u BiH manje u odnosu na one koje su prisutne u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, ali naglasio je da pitanje zašto je to tako ne treba postavljati turskim investorima nego je to pitanje za vlasti BiH.

''Da li možemo stvoriti sigurno okruženje za investicije, privlačne uvjete za privlačenje turskih investicija. Kada stvorimo preduvjete neće nedostajati turskih investicija'', smatra Šarović.

Istaknuo je da je izražena Strategija ruralnog razvoja koja je predana entitetima, a ukoliko ona dobije podršku od enititeta, za tri godine BiH će na raspolaganju imati 75 milijuna eura sredstava iz europskih fondova.

''Ukoliko se ona ne usvoji, Europska komisija  nećemo dobiti ta sredstva, ali će komisija nagraditi trud Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te će u naredne tri godine kroz projekte osigurati 25 milijuna eura'', naveo je Šarović.

Ministar za hranu, poljoprivredu i stočarstvo Republike Turske Ahmet Eşref Fakıbaba je govoreći na forumu naveo da su mogućnosti za suradnju i dalji razvoj vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Turske veliki te da vjeruje da do 2020. možemo dostići vanjskotrgovinsku razmjenu od milijardu dolara.

Istaknuo je da je ovaj forum prilika da se kompanije povežu i da se identificiraju projekti koji bi bili održivi i u kojima bi se suradnja mogla razviti na duge staze.

Naveo je da ekonomija Turske od 2003. ima godišnji rast od 6 posto što je najveći rast u regiji te da njihovo ministarstvo razvija alterantivne sektore u kojima bi osigurali ulaganja. Istaknuo je također da je ovaj forum dobra platforma za uspostavljanje dalje suradnje među kompanijama iz BiH i Turske te da će u daljim susretima sa nadležnim bh. ministarstivma nastojati tu suradnju razvijati.

Faik Yavuz, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Turske unije komora i burzi, naveo je da prilika za suradnju postoji u oblasti razvija skladišnih kapaciteta za poljoprivredno-prehrambene proizvode te da će konkretnim projektima nastojati uvećati postojeće pozitivne pokazatelje iz ove oblasti. 

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) Nemanja Vasić  naveo je da je BiH otvorila predstavništvo u Turskoj i da će ono biti u funkciji pomoći bh. kompanijama prilikom poslovanja s turskim kompanijama. Ovo je prvo takvo predstavništvo BiH u nekoj zemlji.

Napomenuo  je da je Turska jedna od rijetkih zemlja sa kojim BiH ostvaruje sufircit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Mišljenja sam da je potrebno zadržati sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom u svom izvornom obliku jer on daje prostora za unaprijeđenje ekonomskih odnosa, a bez uvođenja bilo kakvih ograničenja kao što su kovote. Smatra da bi to bila loša poruka  investitorima.  Navodi da su zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini u BiH osim jedne već postojeće tvornice jestivog ulja otvorene još tri i to sve sa turskim kapitalom. '

"Uvođenje kvota bi bilo ograničavajući faktor za njihovo dalje širenje'', naveo je Vasić.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić ocijenio da je ovaj forum prilika za poboljšanje suradnje.

''Kroz Reformsku agendu poljoprivredna proizvodnja nije zastupljena onako kako bi to trebalo biti. Zemlja smo koja najmanje po hektaru zemlje ulaže u poljoprivredu, a manje ulaže samo Albanija. Prisutan je i značajan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Svi bismo trebali težiti donošenju strateških dokumenata na nivou države poput Strategije ruralnog razvoja", dodao je.

Današnji forum, koji je jedan od najvećih u oblasti poljoprivrede koji je do sada organiziran u BiH, okupio je oko 120 predstavnika bh. kompanija i 60-tak turskih koji su u BiH došli u sklopu delegacije koju predvodi ministar za hranu, poljoprivredu i stočarstvo Republike Turske Ahmet Eşref Fakıbaba te njegovi zamjenici i predstavnici nekoliko turskih parlamentaraca te direktori velikih agencija .

Forum je osim proizvođača i uzgajivača iz oblasti poljoprivrede i stočarstva okupio i predstavnike bankarskog sektora, investitore, uključujući i predstavnike velikih tržnih lanaca iz Turske koji su imali i priliku za B2B razgovore. 

D.K.