Postojeći zakoni prizivaju korupciju

Nakon što je Srbija prije nekoliko dana predložila Nacrt zakona o finansiranju političkih partija kojim će, ako bude usvojen, biti stavljena tačka na sumnjivo finansiranje, BiH će ostati još jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj ta oblast nije uređena po evropskim standardima.

Naime, sve relevantne evropske organizacije - od Savjeta Evrope pa do Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), ukazuju na brojne propuste i nedorečenosti koje, kako upozoravaju, otvaraju veliki prostor za korupciju i sumnjivo finansiranje.

Neke od najčešćih zamjerki u Zakonu o finansiranju političkih partija su nedorečenosti poput, na primjer, mogućnosti da partije donacije primaju preko posrednika i na taj način iznos koji bi bio protivzakonito visok "razbiju" na nekoliko manjih tranši kako bi donaciju "uklopili" u dozvoljene limite. Osim toga, zamjera se i nedostatak sankcija čak i kada se uoče pojedine nepravilnosti. Kontrola rada je samo formalna, i najveći dio trošenja stranačkog novca ostaje obavijen velom tajne. Sve ovo, kako se ističe, praktično priziva korupciju, jer ne postoji adekvatan način da institucije spriječe ovakvo ponašanje.

Poređenja radi, nacrt novog srbijanskog zakona predviđa da se u izvještajima partija moraju tačno i decidno navesti svi iznosi i, što je najvažnije, porijeklo novca i visina donacija. U izvještajima se tačno mora navesti struktura prihoda i trošenja donacija, a sve mora ići preko tekućeg računa u bankama, bez mogućnosti plaćanja "ispod ruke", što je jedan od najvećih generatora korupcije.

Prema pisanju srbijanske štampe, Agencija za borbu protiv korupcije Srbije je kao najvažniju novinu nacrta novog zakona označila uvođenje sankcija i preciziranje za koje radnje se mogu izreći kakve sankcije. Ističu da je dosad najveća boljka bila da čak i kada su uočene nepravilnosti, nije bilo načina da prekršitelji budu adekvatno kažnjeni.

Iz OEBS-a su nam rekli da postoji sedam ključnih preporuka koje BiH mora sprovesti kako bi finansiranje političkih stranaka bilo u skladu sa evropskim standardima.

Kao prvo, potrebno je proširiti važenje Zakona o finansiranju političkih stranaka BiH na sve forme političkih organizacija, bilo kroz unošenje tih odluka na državni nivo, bilo kroz mehanizam koordinacije nižnih nivoa vlasti. U oba slučaja, ističe se, treba uzeti u obzir trenutno državno uređenje BiH. Navode da je potrebno objediniti u jedan zakonski dokument sve forme finansiranja političkih stranaka, te da članarine uđu u ukupan udio donacija, odnosno da ne budu tretirane odvojeno, čime se na vještački način povećava limit primanja novca.

Kao jednu od najvažnijih preporuka ističu dopunu zakona na način da se eksplicitno navede za šta konkretno partijska sredstva mogu biti korištena, te da se eksplicitno navede da se ne mogu koristiti za lične potrebe stranačkih prvaka, ili da se slične odredbe uvrste u druge zakone koji se bave ovom tematikom.

Kao još jednu od preporuka navode da se primanje javnih fondova omogući i malim partijama koje nisu zastupljene u parlamentu, u skladu sa članom 10 stav 1 Zakona o finansiranju političkih partija BiH, koji predviđa omjere ukupno raspoloživih sredstava koja se dodjeljuju pojedinim partijama u skladu sa parlamentarnom zastupljenošću i izbornim rezultatima.

Naredna preporuka se odnosi na jasno definisanje sankcija za konkretne prekršaje, bilo da se radi o novčanim sankcijama ili krivičnim djelima za počinjene prekršaje, ali uz primjenu takozvanog principa proporcionalnosti.

Takođe, navedena je i preporuka da se u skladu sa članom 13 Zakona o finansiranju političkih partija navede i da fizičke osobe mogu biti odgovorne, kao i da se navedu konkretne sankcije za konkretno navedena djela.

Zanimljivo je da su ove preporuke još od 2011. godine, te da ni do danas nisu implementirane, što govori da političke partije nisu raspoložene da poboljšaju transparentnost korištenja partijskog novca.

Komisija GRECO Savjeta Evrope se počekom ove godine ponovo bavila pitanjem finansiranja političkih partija, a kao jednu od ključnih preporuka su naveli da se sva zakonska rješenja koja se odnose na finansiranje političkih kampanja pred izbore objedine u jednom zakonu, i da se obezbijedi da su sve međusobno usklađene i konzistentne.

Kako je navedeno u tekstu, vlasti BiH su odgovorile da je Centralna izborna komisija BiH 2010. godine u svom izvještaju zagovarala jedinstven zakon o političkim partijama na nivou BiH, te da je ta preporuka ponavljana u svim narednim izvještajima, ali da ona nikad nije ostvarena u praksi.

"GRECO podržava namjeru vlasti BiH da pripreme jedinstveni zakon o političkim partijama na nivou BiH, ali se čini da je ovaj posao u veoma ranoj fazi. I ne samo to: GRECO podsjeća da je ova preporuka iznesena i kao odgovor na činjenicu da su prethodni Zakon o finansiranju političkih partija i Izborni zakon nedovoljno konsolidovani, što stvara nedoumice u njihovoj interpretaciji i primjeni. Po svemu sudeći, ono što je bilo potrebno sprovesti nije sprovedeno", naveli su u Savjetu Evrope.

Takođe, GRECO je preporučio da se za finansijske transakcije koristi bankarski sistem, kao i jedinstveni bankovni računi za političke partije tokom kampanje, ali se ni to nije desilo, podsjećaju u Savjetu Evrope.