Potrebno stvoriti okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva

Socijalno poduzetništvo u BiH je tek u začetku. Na njegovom razvoju se radi sporadično budući da u Federaciji još uvijek nema strateškog zakonskog okvira za njegov razvoj.

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBIH), je na današnjoj javnoj debati o unaprijeđenju procesa razvoja socijalnog poduzentištva kazao da socijalno poduzetništvo može biti značajan aspekt socijalne zaštite, ali i politika zapošljavanja jer na neki način spaja te dvije stvari i aktivira socijalnu zaštitu.

Dodao je da je kampanja sa sloganom ''Ne treba mi socijala nego rad'' usmjerena na formiranje zakonodavnog okvira i novih politika za razvoj socijalnog poduzetnitšva.

''S njom smo uspjeli da u Strategiji razvoja Kantona Sarajevo uključimo i Zakon o socijalnom poduzetništvu, Strategija razvoja i Centar za podršku socijalnog poduzetništva'', kazao je on.  

Nažalost, na razini Federacije, kaže, taj uspjeh je mnogo manji.

Navodi da u programu rada Vlade Federacije izrada strategije razvoja bila u planu 2016., ali ne i u ovoj godini. ''Bojim se da prolazi vrijeme, a da se ne poduzimaju ozbiljni koraci da bi se unaprijedila situacija u ovoj oblasti'', navodi Papić.

Armin Hadžić, pomoćnik direktora za razvoj u socijalno-gospodarskom društvu TMP iz Sarajeva, koje zapošljava osobe sa invalitetom kaže da imaju širok raspon djelatnosti.

Tako su osobe sa invaliditetom mogu raditi u tiskari, restoranu, proizvodnji salveta, salonu fiziotarapeutskih usluga, plasteničkoj proizvodnji zdrave hrane, trgovini na malo, te proizvodnji nakita i kožnih torbi.

Kaže da imaju raznoliku djelatnost jer recimo slijepi ne mogu raditi u tiskarskoj djelatnosti, ali mogu kao fizioterapeuti i sl.

Ističe da obrazovni sustav nije prilagođen za osobe sa invaliditetom. Tako da oni kada osobu žele zaposliti moraju prvo uraditi njenu edukaciju za taj posao i tek nakon nekog razdoblja mogu očekivati da rade u punom kapacitetu. 

Ipak, zadovoljni su svojim rezultatima jer trenutno ništa ne duguju ni zaposlenicima, ni državi ni dobavljačima.

Besima Borić, bivša  parlamentarka koja se bavila socijalnom politikom, koja je također sudjelovala u  raspravi kaže da na razini Fedracije nisu dovoljno glasno otvorili problem socijalnog poduzetništva iako vrijeme u koje živimo i problemi koje imamo to zahtijevaju.

''Postoji čitava lepeza djelatnosti koje bi se mogle aktivirati uspostavljanjem zakonskih okvira i koje bi mogle doprinijeti razvoju ovog poduzetništva i zapošljavanju ovih teško zaposlivih kategorija društva", navodi ona.

Dodaje da se na razini Federacije mora napraviti politika i donijeti zakon koji bi stimulirao razvoj socijalnog poduzetništva.