Potrebno uvođenje obaveznog osiguranja od poplava, klizišta, zemljotresa i oluja

Usljed nepostojanja sveobuhvatnog mehanizma osiguranja od prirodnih katastrofa, nakon poplava 2014. godine, samo 14,9 odsto ukupnih procijenjenih gubitaka i šteta u BiH je bilo pokriveno iz svih izvora finansiranja.  Od toga, manje od jedan odsto je bilo pokriveno budžetskim rezervama, a manje od dva odsto osiguranjem, dok većina gubitaka nikada nije nadoknađena.

Kako su prirodne nepogode sve učestalije, u sklopu aktivnosti UNDP projekta „Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu Vrbasa‚‚ kreiran je prijedlog novog proizvoda osiguranja imovine od šteta uzrokovanih prirodnim katastrofama usljed klimatskih promjena. 

"Postoji velika potreba, ali i potencijal za razvoj paketa osiguranja od većeg broja rizika od prirodnih katastrofa. Da bi se to realizovalo neophodno je izvršiti izmjene zakonskog okvira kao i provođenje promotivne kampanje u cilju podizanja svijesti o ulozi osiguranja u upravljanju rizicima od prirodnih katastrofa", istakla je Raduška Cupać, rukovodilac UNDP projekta.

U okviru okruglog stola „Mogući modeli osiguranja za upravljanje rizicima od prirodnih nepogoda/katastrofa sa posebnim akcentom na poplave“ organizovanom u Sarajevu i Banjoj Luci, UNDP je predstavio proizvod obaveznog osiguranja za individualne stambene objekte za najčešće vrste nepogoda. Cilj je pokretanje inicijative za uvođenje obaveznosti osiguranja imovine od prirodnih katastrofa.

Ovom prilikom Božana Šljivar, načelnik Odjeljenja za finansije Gradske uprave Banja Luka istakla da je „Potrebno  obezbijediti sistemski pristup, po uzoru na neke druge zemlje, kroz model obaveznog osiguranja od poplava i drugih prirodnih katastrofa. To je realno i dugoročno dobro rješenje za složeni problem upravljanja rizicima i nadoknadi šteta od poplava i drugih prirodnih katastrofa. Time se stanovništvu obezbjeđuje adekvatna zaštita od ovih vrsta rizika, a istovremeno se štite budžeti na svim nivoima vlasti od nepredviđenih rashoda u slučaju nastanka katastrofalnih događaja.“

Prirodne nepogode koje bi bile uključene u "paket" proizvod osiguranja su poplave, klizišta, zemljotres i oluja, te u skladu s tim neophodno je i utvrđivanje zakonske obaveze vlasnika da osiguraju svoje stambene objekte na ovaj način.

Snježana Rudić, pomoćnik ministra za finansije Republike Srpske je istakla da su u Ministarstvu finansija svjesni da postoji potreba za podizanjem svijesti o, ne samo nužnosti, već i o pojedinačnim i javnim koristima od ove vrste osiguranja, a predstoje nam dodatne analize o mogućnostima sistemskog  usmjeravanja  korisnika osiguranja i osiguravajućih društava.ž

"Očekujemo da će i društva za osiguranje koja posluju u Republici Srpskoj, sa pažnjom analizirati rezultate dobijene u okviru Projekta, u nadi da će u ovoj oblasti  prepoznati nove poslovne prilike, koje bi, adekvatno dizajnirane, mogle biti podržane i mjerama Vlade Republike Srpske.‘"

Generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH Ermin Čengić ističe „Naredni korak je da se ova inicijativa za kreiranje Zakona o obaveznom osiguranju imovine od katastrofalnih šteta uputi prema nadležnim institucijama.“

Okruglim stolovima prisustvovali su svi relevantni predstavnici sektora osiguranja iz Republike Srpske i Federacije BIH, uključujući Ministarstva finansija, Ministarstava vodoprivrede, Agencije za nadzor osiguranja, osiguravajuća društava, opštine, itd.

UNDP-jev projekt „Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje poplavnog rizika u slivu rijeke Vrbas“, finansira Globalni fond za životnu sredinu, a realizuje se u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, entitetskim ministarstvima nadležnim za upravljanje vodama i civilnim zaštitama, i 14 opština u slivu rijeke Vrbas.