Povećan broj institucija koje su dobile mišljenje sa rezervom

20.02.2018. 14:58 / Izvor: SRNA
Povećan broj institucija koje su dobile mišljenje sa rezervom

Od 10 institucija, samo jedna nema primjedbe revizije na usklađenost sa zakonima i propisima, što znači da sve ostale rade mimo zakona i propisa.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić saopštila je da je u 2016. godini 10 institucija BiH dobilo mšljenje sa rezervom uz skretanje pažnje, što je za šest više nego u prethodnoj godini.

Ona je u okviru objedinjene poslaničke rasprave o revizorskim izvještajima za 10 institucija koje su dobile mišljenje sa rezervom, uz skretanje pažnje, na sjednici Predstavničkog doma ukazala na činjenicu da ovih 10 institucija ima budžet od 610 miliona KM, a da one koje su imale pozitivno mišljenje imaju budžet od svega 32 miliona KM.

Prema njenim riječima, od 10 institucija, samo jedna nema primjedbe revizije na usklađenost sa zakonima i propisima, što znači da sve ostale rade mimo zakona i propisa.

"Mišljenje o usklađenosti znači da li institucija posluje u skladu sa zakonima i drugim propisima koji tretiraju njen rad i tu je situacija loša", smatra Majkićeva i dodaje da je cijeli sektor bezbjednosti među ovim institucijam.

Ona naglašava da od 10 institucija samo jedna nema iskazan problem sa javnim nabavkama i nije dobila mišljenje "skretanje pažnje".

"Parlament BiH trebalo bi da se pozabavi sa dvije stvari od kojih je prva izvršenje preporuka revizije. Ovih 10 insitutcija u 2016. godini izvršilo je svega 35 preporuka revizije, 54 su u toku, a 71 nije realizovana. U 2016. godini ovih 10 institucija dobilo je novih 207 preporuka revizije što znači da ih je ukupno 300. Ne postoji način, niti volja da ove preporuke budu ispunjene", tvrdi Majkićeva.

Ističući da institucije ne poštuju ono što revizija propisuje, Majkićeva kaže da je uvjerena da bi procenat izvršenja revizorskih preporuka bio veći da su izvještaji negativni.

Prema njenom mišljenju, drugi ključni problem su javne nabavke i samo jedna institucija nema evidentiran problem sa javnim nabavkama.

"Vrijednost javnih nabavki na nivou BiH u posljednje tri i po godine je 435 miliona KM ili 15 odsto godišnjeg budžeta. Revizija je utvrdila da su propusti vezani za javne nabavke jedan od najčešćih razloga za mišljenje sa rezervom. Javne nabavke su po pravilu osnov za mišljenje sa rezervom", smatra Majkićeva.

Ona je navela da su problemi u javnim nabavkama slabosti u planiranju, izostanak adekvatnog istraživanja tržišta, kašnjenje u pokretanju postupka javnih nabavki, slabost tenderske dokumentacije i drugo.

"U planovima javnih nabavki 90 odsto postupaka nije završeno. Planirani rokovi probijaju se za 30 do 485 dana", navela je Majkićeva.

Ona smatra da je potrebno pokrenuti odgovornost jer se ne traže ni politička, ni disciplinska, a pogotovo ne krivična.

"Za situaciju sa javnim nabavkama neko mora da odgovara jer je tu najveći problem korupcije. Parlament mora da insistira da svaka od institucija posebno odgovara za neizvršenje preporuka revizije i za neizvršenje obaveza", naglasila je Majkićeva.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Aleksandra Pandurević smatra da situacija nije gora nego ranije jer revizija sada koristi drugu metodologiju.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik DŽaferović /SDA/ pozvao je glavnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH da za svaku instituciju kaže u čemu je problem.

Prema njegovim riječima, cilj je da se napravi sistem da ne bude uopšte negativnih revizorskih izvještaja.

Mišljenje s rezervom, uz skretanje pažnje, dobila su ministarstva odbrane, bezbjednosti i inostranih poslova, Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Tužilaštvo BiH, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Agencija za istrage i zaštitu, Uprava za indirektno oporezivanje i Visoki sudski i tužilački savjet BiH. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti