Povratak bh. mljekara na tržište Hrvatske sporiji od očekivanog

Pojedine grane bosanskohercegovačke privrede nikada se nisu oporavile od privremenog gubitka pristupa tržištu Hrvatske nakon što je prvi susjed BiH 2013. godine ušao u Evropsku uniju.

To se posebno odnosi na mljekarsku industriju koja je naprimjer 2012. godine u Hrvatsku izvezla 45 miliona KM vrijednosti mlijeka i proizvoda od mlijeka, a 2014. nije izvezen ni “jedan fening“ mliječnih proizvoda.

Posljednji podaci iz 2017. godine ukazuju na to da je godišnji izvoz u Hrvatsku narastao na 16 miliona KM. Istovremeno, ukupna vrijednost izvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka iz BiH prošle godine iznosila je 80 miliona KM, a 2012. godine je iznosila 93,5 miliona KM.

Nakon što je 2015. bh. mljekarima dozvoljen pristup tržištu EU a time i Hrvatske, očekivanja su bila da će povratak na tržište biti brz. To se međutim nije desilo. Police koje su napustili brendovi iz BiH popunili su neki drugi proizvođači.

Promjene na tržištu

Direktor firme Milkos Adin Fakić u razgovoru za Faktor navodi da je povratak na tržište proces koji traje i “vjerujem da će trajati još dugo“.

"To je posljedica nekonkurentnosti bh. proizvođača mlijeka. Glavni razlog za to je ambijent u BiH i uvjeti u kojima naši farmeri i mljekari rade u poređenju sa njihovim kolegama iz EU, to je neuporedivo. Tako da je cijena mlijeka koja se proizvede u BiH dosta skuplja, čak i do 30 posto, u odnosu na cijenu mlijeka koja se proizvodi u Evropskoj uniji", pojašnjava Fakić.

Dodaje da je drugi uzrok teškog povratka na tržište Hrvatske ali i sve težeg poslovanja u BiH činjenica da je BiH potpisala adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji će potpuno ukinuti poreze i prelemane na uvoz proizvoda iz EU čime će proizvodi farmera iz EU biti još jeftiniji.

"Imajući sve ovo u vidu, jedina razumna odluka kada je u pitanju mljekara Milkos bila je da na tržište Hrvatske plasiramo drugačiji asortiman nego ranije i prilagodimo se u odnosu na period prije 2013. godine. Mi sada izvozimo različite proizvode u Hrvatsku i postupak vraćanja na tržište traje sporije nego što smo očekivali. Tržište nije mirovalo i police koje su se ispraznile povlačenjem bh. proizvođača popunili su drugi", kazao je Fakić.

Zašto je mlijeko u EU jeftinije

Pojašnjava i zbog čega je mlijeko u EU skuplje od onog u BiH. Kao prvi razlog navodi činjenicu da je poljoprivredni budžet BiH i zemalja EU neuporediv jer evropske zemlje mnogo više ulažu u tu oblast. Drugi razlog je taj da su kako Hrvatska tako i mnoge druge zemlje EU u velikoj mjeri iskoristile evropske fondove, dok u BiH IPARD tek treba da bude korišten.

"Treći razlog je da u BiH ne možete uzeti kredit ako ste poljoprivredni proizvođač. Četvrti razlog je taj da je porezna politika u BiH takva da poljoprivredni proizvođač plaća poreze i doprinose kao i sve ostale firme, i generalno poslovni ambijent je takav da se proizvođačima ne omogućava da proizvedu jeftiniji proizvod. Stoga je jasno da proizvođači iz BiH i EU ne igraju na istoj ravni", kazao je Fakić.

Navodi da čak i Hrvatska ima problema sa svojim tržištem i zemljama članicama EU. Kao primjer ističe podatke da je Hrvatska prije četiri godine proizvodila 700 miliona litara mlijeka godišnje, a danas oko 450 miliona litara godišnje.

"Hrvatska je imala 30.000 farmera a danas ima nepunih 6.000 farmera. Dakle, to je ono ono što čeka i BiH a to je nekonkurentnost proizvođača s Balkana u poređenju sa onima iz zemalja koje su dugi niz godina članovi EU i koji konzumiraju pogodnosti koje imaju u EU", stav je Fakića.

Na nedavno održanom sastanku u Vanjskotrgovinskoj komori BiH kojem je prisustvovao desila se situacija koja je, kako on pojašnjava, mu pomogla da shvati koliko se stavovi proizvođača razlikuju od vlasti.

"Predstavnik jednog od ministarstava je, bez trunke sumnje u ispravnost svog stava, kazao da su mljekare te koje farmerima moraju platiti cijenu mlijeka koja je odgovarajuća. On to kaže bez ikakvog dvoumljenja ne razmišljajući da država treba da osigura uvjete da farmer može proizvesti konkurentan proizvod koji ću ja kao zadnji u tom lancu otkupiti. Reformska agenda ne sadrži riječ poljoprivreda u šest poglavlja koja obrađuje što je indikator koliko je važna nadležnima", poručio je Fakić.

Potrebni poticaji

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je kazao da je rast izvoza u Hrvatsku nakon potpunog prekida 2014. posljedica toga da su pojedine bh. fabrike dobile dozvolu za izvoz u EU.

"Podsticajne mjere za proizvodnje su i dalje najveća prepreka, poljoprivredni proizvođači traže da se energičnije pristupi tome i da se u okvirim mogućeg izađe ususret. Oni smatraju da je nedovoljno podsticajnih mjera i da je to nešto što koči daljni razvoj. BiH je liberalizirala tržište jer je to princip koji je usvojen samim procesom evropskih integracija, ali i uvozni lobi mnogo toga radi i iako se bh. proizvođači mogu boriti kvalitetom proizvoda, ne mogu se boriti cijenom jer strani proizvođači dobijaju veće podsticaje. Treba raditi na tome da se pomogne našim proizvođačima i farmerima. Znam da su budžeti ograničeni ali svakako da trebamo tu više snage usmjeriti", kazao je Bojić.