Pred nama je dug put: Dekarbanizacija je pitanje kojim se mora bavi čitavo društvo

Dekorbanizacija je strateški cilj čitavog regiona poručeno je sa prvog panela posvećenog niskokarbonskom razvoju CETEOR-ovog VIII Savjetovanje o energetici.

Učesnici ovog panela bili su Aleksandar Macura- RES Foundation, Mak Kamenica – USAID EPA, Radovan Nikčević - Regional Cooperation Council, Aleksandar Mastilović - Telecommunications and Smart Cities, Sandra Vlašić – Terra Hub te Toni Richard Crisolli, Smart City Education Initiative.

Evropska komisija je donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 % u poređenju s razinama iz 1990.

Zemlje Zapanog Balkana kasne za EU s usklađivanjem propisa

Nedugo nakon što je usvojen Evropski zeleni plan Regional Cooperation Council je dobio zadatak da pomogne vladama Zapadnog Balkana u procesu usvajanja ovog plana.

"Intenzivno smo radili na tim zadacima sa vladama. Poslali smo im akcioni plan koji smo pripremili na mišljenje prije nedjelju dana i dobili smo već neke komentare. Akcioni plan daje misiju onoga što Zapadni Balkan treba da uradi u ovih deset godina. Čim plan bude odobren i zvanično gotov, objavit ćemo ga”, kazao je Radovan Nikčević.

Ističe da je Zelena agenda kompleksan dokument i da zemlje Zapadnog Balkana kasne s usklađivanjem propisa za zemljama EU koje napreduju ka dekorbanizaciji.

"Jedan od problema sa kojim ćemo se mi u regionu suočiti jesu i ugljeničke takse. Ukoliko budemo kasnili sa procesom, to može da uspori ekonomski razvoj", smatra Radovan.

Tokom panela je istaknuto da će hiljade kvadratnih kilometara promijeniti svoju namjenu kako bismo došli do dekarbonizacije, a hiljade ljudi će morati promijeniti poslove. Neophodno će biti da dođu do novih znanja kako bi promijenili posao.

"Pitanje dekarbanizacije je društveno pitanje kojim mora da se bavi čitavo društvo. Samo smanjenje emisija iz postrojenja nije za dvije godine ispunjeno. Siguran sam da nam treba novi model koji mora da se unaprijedi. Veoma je važno i uvođenje prekogranične takse na ugljenik. Ono što ja vidim je nedovoljno razumijevanje izazova na koji moramo naći način da odgovorimo", kazao je Aleksandar Macura.

Smatra da je potrebno poduzimati konkretne stvari da bi se ostvario cilj dekarbonizacije.

Na raspolaganje 9 milijardi eura

"Svijet 21. stoljeća je napredni svijet u kojem ima mnogo mjesta za pametne tehnologije, a jedna od njih su i pametni gradovi. No, ne trebamo se mnogo oslanjati na tehnologiju. Ona je isključivo alat u rukama čovjeka. Ne trebamo očekivati da će nam ona riješiti problem. Trebamo prije svega povesti računa o ljudima", poručio je on.

Zakon je ključan za promjenu naglasio je Mak Kamenica iz USAID-a.

Covid nam je bio šok koji nas je natjerao na digitalizaciju i bio je izvor promjena za društvo, isto tako i klimatske promjene su energetski šok, saglasni su panelisti.

"Covid nas je naučio da možemo razvijati odnose sa susjedima i da će tako lokalna zajednica biti otpornija na neku vrstu stresa. Građenje odnosa cilj je Zelene ekonomske zajednice. Doživljavaš druge kao partnere, a ne konkurenciju", istakla je Sandra Vlašić.

Ulaganje u dekarbonizaciju i zelenu ekonomiju ulaganje je u budućnost poručili su panelisti. Evropska Unija je stavila na raspolaganje 9 milijardi eura koje će dodijeliti onima koji krenu u ovaj proces. Činjenica je da taj novac neće biti dovoljan za sve probleme sa kojima će se države suočiti u procesu dekarbonizacije, već će i same zemlje morati uložiti vlastita sredstva.

E.O.