Predstavljamo: Prijedorčanka a.d. Prijedor - Bosanskohercegovački lider u proizvodnji i preradi voća sa dugogodišnjom tradicijom

25.09.2009. 13:14 / Izvor: eKapija.ba
Predstavljamo: Prijedorčanka a.d. Prijedor - Bosanskohercegovački lider u proizvodnji i preradi voća sa dugogodišnjom tradicijom

Kompanija Prijedorčanka je osnovana 1972. godine, a od 2005. je organizovana je kao akcionarsko društvo. Njena osnovna djelatnost je otkup, prerada i dorada voća, povrća i šumskih polodova. Ukupan proizvodni kapacitet fabrike je 16.000 tona voća i povrća u jednom proizvodnom ciklusu. U okviru proizvodnje postoji 5 proizvodnih linija i to: linija za duboko zamrzavanje, linija za sušenje, linija za proizvodnju koncentrisanih voćnih sokova, destilerija te punionica.

U sklopu svoje ponude Prijedorčanka a.d. prerađuje i proizvodi:

• Duboko zamrznuto voće: višnju, šljivu, malinu, borovnicu, jagodu, kupinu

• koncentrisane voćne sokove: sve bistre sokove (višnju, jabuku, malinu, borovnicu)

• sušeno voće i povrće: šljivu u najvećem obimu, krušku i jabuku

• voćne destilate: šljivovica, viljamovka, kruška, jabuka, višnja, loza, malina, klekovača, dunjevača, kajsijevača

• voćne arome,

• kao i visokokvalitente prirodne voćne rakije.

Viljamovka, Malina, Dunjevača, Drenja, Zova, Kajsijevača, Excellentia, Šljivovica i Kleka već osvajaju domaća i internacionalna priznanja i nagrada na raznim sajamskim i promotivno-izložbenim manifestacijama, kao što je Gastro 2008 u Splitu, Hrvatska .

Na tržištu BiH Prijedorčanka se pojavljuje od samog osnivanja, dakle od 1972. godine. Vremenom je tržište prošireno i na inostrano, da bi do danas Prijedorčanka čak 70 % proizvoda izvozila.

Broj saradnika, kooperanata i dobavljača je u stalnom porastu. Saradnja sa renomiranim kućama poput Badel 1862 Zagreb, Maraska Zadar, Swisslion Takovo Gornji Milanovac, Vitaminka Banja Luka, Bobita Čitluk, Gas Famili Slovačka, Imperator Slovačka te ostalim, predstavljaju referencu kvaliteta. Preduslove za uspješnije poslovanje kompanije i preusmjerenost na tržišnu orjentisanost, uticale su da se u periodu od prethodne dvije godine izvrše značajne sanacije postojećih proizvodnih linija, instalacija nove opreme kao i razvoj vlastitih plantaža.

Kompanijom rukovodi Uprava, koju čini Upravni odbor i direktor. Izvršnu funkciju u preduzeću obavlja izvršni direktor, koji neposredno izvršava sve odluke koje donosi Upravni odbor i direktor. Način rada kompanije organizovan je putem službi i sektora, a to su: prodaja i marketing, proizvodnja, laboratorija i razvoj, održavanje i IT, finansije, te pravni i opšti poslovi i ljudski resursi.

Struktura zaposlenih u preduzeću u potpunosti je prilagođena novim trendovima rasta i razvoja, tako da obrazovani kadrovi kontinuirano pokazuju svoja stručna znanja na konkretnim projektima te unaprjeđuju proizvodne i organizacione procese. Trenutno zapošljavaju 58 radnika.

Od svih gore pomenutih tehnoloških linija, trenutno je najprofitabilnija destilerija.

Teško je izdvojiti najznačajnije poslovne rezultate ove kompanije. Svaki korak naprijed, ma kako mali bio, za Prijedorčanku je značajan i veliki. Značajno je pomenuti još jednu pošiljku prirodnih voćnih rakija koje su plasirane na tržište Amerike, čime izvoz u ovu zemlju kontinuirano raste. Takođe, potrebno je spomenuti i ugovor sklopljen s renomiranom distributerskom kućom u Srbiji, a tiče se distribucije rakije (brend GAZDINA rakija).

U 2008. godini, koja je bila veoma teška, ostvarili su pozitivan poslovi rezultat. Intenzivno se radilo na brendiranju pojedinih proizvoda, a smatra se das bi u budućnosti trebalo donijeti dobre poslovne rezultate.

Trenutno su okupirani preradom sezonskog voća. Potrebno je pomenuti rekordnu količinu prerađene šljive nakon rata u ovoj godini, od koje je bila veća samo 1990. godina. Takođe je počeo otkup industrijske jabuke, za koju se vjeruje da će takođe dostići impozantnu količinu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti