Vijesti

Predstavljamo Vam poslovno udruženje RUDIS i njihovo bogato iskustvo na području inžinjeringa

24.06.2008. 11:15 / Izvor: eKapija.ba

(Rudis d.d. Trbovlje)

Poslovno udruženje za inžinjering i izgradnju objekata Rudis d.d. Trbovlje osnovala su 1959. godine slovenačka preduzeća, kako bi udruženim snagama iskoristili znanje i kapacitete na tržištu. U narednim godinama brojna su preduzeća našla svoj interes u poslovnoj povezanosti s Rudisom. Tako je u osamdesetim godinama Rudis povezivao 43 firme sa preko 10.000 zaposlenih i sprovodio projekte širom svijeta.

Rudis BH d.o.o. Sarajevo posluje od 01. novembra 2003. godine i on je spopostotno vlasništvo Rudisa u Sloveniji, dok je vlasnik Rudisa d.d. Trbovlje Primorje d.d. sa 95, 5 %. To je jedno od najvećih građevinskih preduzeća u bivšoj Jugoslaviji sa godišnjim prometom od 500 miliona EUR sa svim firmama koje rade u sklopu njega, dakle Rudis Ljubljana, Rudis Njemačka, Rudis BH, Rudis Teheran i Rudis Moskva.

U razgovoru sa Ahmedom Gazijom , generalnim direktorom Rudisa BH, rečeno nam je da je u planu osnivanje Rudisa u Saudijskoj Arabiji, tačnije u Rijadu, gdje je Rudis već uradio nekoliko projekata.

Za više od 50 godina postojanja Rudis je stekao bogata iskustva sprovodeći gradnju i rekostrukciju objekata u području energetike, industrije, ekologije, rudarstva te projektovanja.

(Ahmed Gazija, direktor Rudisa BH)

"Mi smo aktivni u oblastima energetike, hidro i termo elektranama i rudarstvu. Prije rata smo bili veliki proizvođači rudarske opreme i isporučivali je brojnim rudnicima. Na području bivše Jugoslavije smo veoma značajan partner za skoro sve rudnike i termoelektrane. Jedan od primjera je blok šest TE Tuzla koji smo uradili po najsavremenijim tehnologijama", rekao je Gazija za početak razgovora.

"Planiramo uraditi i ekološku sanaciju, što znači odsumporavanjedimnih plinova, za šta također imamo referencu, jer da bi se u budućnosti dobila okolinska dozvola, u vazduhu se ne smije ispuštati prekomjerna doza sumpornih plinova", dodao je on.

Što se tiče oblasti industrije ova firma iza sebe ima impozantan broj projekata. Zadnji projekat je bio Staklarna Hrastnik, zatim Fabrika obuće u Alžiru, pa do Fabrike stakla u Francuskoj. Aktivni su i u oblasti građevinarstva, tj. projektovanja. Kako nam je rekao direktor Rudisa BH, rade na principu da otkupe zemljište, projektuju, izgrade, te ga prodaju za tržište.

Kada su u pitanju urađeni projekti, ali i oni koji su u toku, nemoguće ih sve nabrojati. No, mogu se svakako izdvojiti neki bitniji.

Jedan od njih je HE Avče na rijeci Soči u Sloveniji. „Riječ je reverzibilnoj hidrocentrali koja u toku dana proizvodi struju, a u toku noći, kada je struja jeftinija, pumpe rade na vraćanju ispuštene vode gore u jezero. Dakle, danju se struja prodaje, a noću koristi da bi se vratila nazad u akumulaciju“, objasnio je naš sagovornik postupak rada ovog projekta.

Projekat je u izgradnji od 2005. godine, a planirani završetak radova je do 2009. godine.

"Trenutno radimo obnovu HE Perućica u Crnoj Gori, što je također veliki projekat. Radovi se odnose na obnovu četiri turbinska agregata snage 40 MVA. Mi smo poslije rata obnovili HE Una 2 u Bihaću, koja je jačine 2 MVA, ali moram reći da to za nas više nisu interesantni projekti. A da bih što jednostavnije objasnio razliku, reći ću samo da jedan agregat na Perućici ( a ima ih 8) ima kao što sam rekao 40 MVA, dok je u Bihaću trebalo izvesti kompletnu hidroelektranu sa agregatom snage 1 MVA", objasnio je Gazija.

(Posao "zove" i za vrijeme intervjua)

Zatim, rekonstrukcija sistema za transport pepela i šljake u Termoelektrani Ugljevik je zanimljiv projekat vrijedan spomena. Naručilac ovog projekta je bila Elektroprivreda Republike Srpske, a finansirala ga je Međunarodna zajednica. Projekat je uspješno završen, a Rudis je dobio odgovorajuće preporuke kao dobar izvršitelj.

Rudis je prisutan i na području Kosova tj. u Prištini gdje su radili projekt rekonstrukcije teleporta sistema lignita. "Nedavno je na Kosovu raspisan konkurs za sistem zatrpavanja jama. Znači, rudnici koji su bili iskopani, trebalo ih je zatvoriti na određeni sistem. I na ovom međunarodnom konkursu se prijavilo pet ponuđača. Mi smo bili najskuplji, ali smo ga dobili bez ikakve intervencije jer što smo jedini ponudili tehnološko rješenje", kaže Gazija, i dodaje da je situacija oko dobivanja tendera u BiH mnogo drugačija.

Zato je, kako kaže, trenutno za projekte u našoj zemlji aktuelno samo nuđenje. "Uvijek smo u fazi čekanja na neki dobar posao, ili bolje rečeno mi smo „mala firma, koja čeka veliki posao", kazao je Gazija na kraju razgovora.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti