Predstavnici pet bh. kompanija dogovorili poslove u Kuvajtu: Ponuda za izgradnju hotela i teniskih kompleksa

Sarajevskim kompanijama "Hidrogradnja" i "Euro-asfalt" kuvajtski biznismen ponudio je mogućnost zajedničke gradnje u Kuvajtu i Iraku, potvrdili su predstavnici ove dvije firme, koji su s članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem prošle sedmice boravili u Kuvajtu.

Vlasnik privatne kuvajtske kompanije ponudio je zajedničku gradnju kompleksa teniskih terena sa stadionom i hotelom u Kuvajtu, te moguće i izgradnju novog grada u Iraku, u blizini Kerbale.

"Očekujemo da će ovaj biznismen za tri-četiri sedmice doći u Sarajevo s projektnom dokumentacijom. Posao u Kuvajtu mogli bismo brzo zaključiti, dok za gradnju grada u Iraku tek treba da se definišu ponude", kazao je Elvedin Borovina, izvršni direktor za tehnička pitanja u "Hidrogradnji".

Hamed Ramić, direktor "Euro-asfalta", kaže da ne zna hoće li ova kompanija ući u aranžman s kuvajtskim biznismenom.

"Imamo puno posla i u BiH", rekao je Ramić.

Faruk Širbegović, direktor kompanije "Širbegović", kaže da su s nekoliko kuvajtskih kompanija dogovorene posjete na menadžerskom nivou.

"One bi imale za cilj da pripreme konkretne projekte na nivou biznis plana. To bi ujedno bila podloga za naredni susret u Kuvajtu u januaru", kazao je Širbegović.

Sarajevska BBI banka je, prema riječima njenog direktora Amera Bukvića, s kuvajtskim zvaničnicima razgovarala o mogućnosti za uspostavljanje kreditnih linija po povoljnim uslovima za bh. privredne subjekte. Kako je naveo Silajdžić, riječ je o kreditnoj liniji od 100 miliona KM, koja bi bila realizovana radi ublažavanja posljedica finansijske krize.

Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, koji je takođe bio u Kuvajtu, rekao je da je Haris Silajdžić s kuvajtskim premijerom Naserom al Sabahom dogovorio podizanje kredita od 30 miliona eura, a riječ je o sredstvima Kuvajtskog fonda za arapski razvoj.

"Riječ je o povoljnom kreditu uz kamatu oko 1,5 posto, koji bi se koristio za gradnju puteva. Nije sigurno da li se novac upotrijebio za jednu dionicu na putu Sarajevo – Tuzla, ili na koridoru 5c", kaže Kasumović.

On dodaje da će kredit ići na teret vanjskog zaduženja BiH i da će proći svu potrebnu proceduru u Vijeću ministara, Predsjedništvu i parlamentu BiH.