Prepoznali višestruku korist: Otpad koriste za grijanje javnih institucija

22.01.2015. 11:42 / Izvor: eKapija.ba
Prepoznali višestruku korist: Otpad koriste za grijanje javnih institucija

Jedna trećina otpada se iskorištava za daljinsko grijanje kojim se opskrbljuje 330. 000 stanova i 6. 000 velikih korisnika kao što je opća bolnica AHK i neka druga velika industrijska poduzeća, kaže Volk za ekapija.ba.

U BiH su tek u povoju napori za uspostavom sustava odvojenog prikupljanja otpada. Do sada je to radilo nesustavno i bez prethodne edukacije građana. Iako u posljednje vrijeme napori nadležnih daju određene rezultate još uvijek smo daleko od faze da postoji svijest kod institucija da se taj otpad može višestruko iskoristiti u smislu grijanja javnih institucija i proizvodnje električne energije. 

Kako to radi jedan od lidera u svijetu u održivom upravljanjem otpadom nešto više za ekapija.ba kazala je Urlike Volk, šefica odnosa sa javnosti bečkog Odjela 48 koje je zaduženo za upravljanje otpadom grad Beča, koji je još 2010. godine proglašen grad s najboljim održivim upravljanjem otpadom u svijetu.

Ova nagrada, koju dodjeljuju međunarodne organizacije za upravljanje otpadom Waste-to Research and Technology Counci i Council for Sustainable Use of Resources potvrđuje trud Grada Beča da efikasno realizira ideju održivosti i prema njoj efektno formira politiku upravljanja otpadom.

Volk navodi da je njihova politika da se otpad koji se ne može ni izbjeći ni odvojiti, ekološki prerađuje u spalionicama otpada kao što su Spittelau, Flötzersteig i Pfaffenaua i pretvara u energiju. 

Ona navodi da je dobar sustav razdovojenog skupljanja otpada povezan  sa povjerenjem. ''Ljudi  su ponosni da imaju takav sustav razrađen u gradu u kojem žive. U Beču postoje tri spalionice koje su izgrađene bez otpora građana. To je dosta povezano sa povjerenjem i sa investicijama'', kaže nam Volk.

Objašnjava da je sigurno da  sa ekološke strane ima smisla da se otpad obrađuje tamo gdje nastaje. "Ako se izgradi spalionica na livadi tada se može koristiti samo za proizvodnju struje, ali onda je stupanj njene iskoristivosti 25 posto. Sa druge strane ako se gradi tamo gdje nastaje otpad može se iskoristiti ne samo u proizvodnji struje nego i u svrhu daljinskog  grijanja. Onda je tu stupanj učinkovitosti  iskorištavanja otpada negdje oko 75 posto", navodi naša sugovornica. Još jedna važan aspekt koji čini isplativim ovu opciju je da su kraći putevi transporta otpada i time obrada postaje još jeftinija. 

Kako u BIH kada se počne razmišljati o izgradnji neke spalionice postoji otpor lokalnog stanovništva za izgradnju pitali smo Volk kako su riješili taj problem sa svojim visoko ekološki osvještenim stanovništvom.

SPALIONICA KAO GLAVNA GRADSKA ATRAKCIJA 

Ona je navela primjer spalionice Spittelau, koja je obnovljena osamdesetih prema ideji poznatog umjetnika i arhitekta Friedensreicha Hundertwassera.

Kaže da su postojali određeni otpori među građanima. No gradske vlasti su uvjerile Hundertwassera, koji je bio i poznati ekološki aktivista, da će se spaljivanje otpada vršiti po najvišim ekološkim standardima.Također, obećano je stalno ulaganje u sanaciju izduvnih plinova. On je zbog toga odlučio ukrasiti spalionicu, izvana i to besplatno, i sada je to jedna od glavnih bečkih atrakcija. Otvorena je za posjetitelje i ljudi je mogu doći posjetiti.

"Sve to je doprinjelo da se otpor građana smanjio. Osim toga to povjerenje je moguće imati ako nije do sada bilo nikavih skandala, ekspolozija, ekoloških katastrofa i opasnosti iz takvih postrojenja. Sa druge strane građani imaju velike koristi od toga jer se pri spajivanju otpada proizvodi i toplotna energija, ali i struja kojom se napaja gradska mreža. Naravno stanovništvo mora za to plaćati, ali vidi i korist. Time smo i neovisni od vanjskih opskrbljivača električnom i toplotnom energijom što je svakako dobro“, kaže nam Volk.

Osim toga, napominje, da oni stalno investiraju u nove tehnologije iz ove oblasti i onda kada to zakonski nije propisano. I tu su pioniri.

Slična iskustva imali su i izgradnji najnovije spalionice Pfaffenau koja je u pogon stavljena 2008. Da bi se izgradila trebala je prihvatanje te ideje kod građana. Zato su gradske vlasti uradile stratešku ekološku analizu utjecaja na okoliš u što su bile uključene organizacije koje se bave zaštitom okoliša. Tada je istaknuto da je proizvodnja otpada tolika da se više ne može deponirati. U donošenje zajedničkog rješenja bili su uključeni svi-od građana, sveučilišnih profesrora, eksperta iz ove oblasti, organizacija za zaštitu prirode do gradske uprave.

Taj proces je trajao više od godinu i pol dana i onda je odlučeno da se gradi spalionica jer otpad nastaje na tom mjestu i građani i ekološki stručnjaci bili su stava da su oni iz tog razloga odgovorni za njega.  "Onda se razradio plan upravljanja otpadom koji je prošao proces usvajanja od strane pokrajinske vlade. Urađena je studija ekološke prihvatljivosti, a građani su mogli ulagati prigovore na ta rješenja", navodi ona. 

Spalionica Spittelau koju je radio umjetnik i arhitekta Hundertwasser

Vlasti su za javnu raspravu stavili na raspolaganje veliku salu u Gradskoj vijećnici jer su očekivali veliki odziv građana kako bi dali svoje prigovore, ali na kraju je došlo samo 10 ljudi. Razlog tomu je da je  projekt od svih stručnjaka iz ove oblasti prethodno bio dobro ocijenjen, te da su bili dobro razrađeni svi aspekti ovog projekta od transporta, ekonomski i oni ekološki, te da su isti predstavljani javnosti tijekom samog procesa.

''Stručni krug je rekao da je pametno krenuti u izgradnju spalionice te da se svi moraju suočiti sa problemom, da je to otpad koji nastaje tu da je on odgovornost svih nas. Također da se na taj način može postići bolja energetska učinkovitost te da će se graditi po najnovijih standarima i slijediti najnovije tehnologije'', kaže Volk. Naravno, vlasti će nastaviti provoditi i preventivne mjere kako bi što manje otpada nastajalo. Sve ovo je već u velikoj mjeri smanjilo otpor građana. 

Napominje da je u svemu ovome važni i stabilni politički odnosi"Ne može se reći želimo ići u izgradnju spalionice i da se poslije politička odluka mijenja. Odluka za gradnju donesena je 2001., a odobrena 2008. U tom razdoblju odluka se mogla pet puta promijeniti i spalionica se ne bi se izgradila. Zato je važno i da je politika stajala iza odluke i da su se sredstva za njenu gradnju osigurala", navodi ona.

POTPUNO ISKORIŠTAVANJE OTPADA

Grad Beč nakon selekcije otpada sav preostali otpad (mještoviti spaljivi otpad, glomazni otpad...) od 2009. stopostotno spaljuje. Godišnje se spaljuje oko 650.000 tona ovog otpada od kojeg se proizvodi električna i toplotna energija. Što se tiče Beča, on kroz svoju mrežu za distribuciju koja iznosi 1200 kilometara, daljinskim grijanjem opskrbljuje 330.000 stanova i 6. 000 velikih korisnika kao što je Opća bolnica AHK  i neka druga velika industrijska poduzeća. Ta mreža djelimično se koristi i za hlađenja koje recimo koristi Austrijska televizija i Univerzitet za poljoprivredu. Jedna trećina otpada se iskorištava za daljinsko grijanje, a ostatak se grije pomoću drugih energenata kao što je energija dobivena u termolektrana, nafte i sl.

Saznajemo da samo iz spalionice Pfaffenau se strujom opskbljuje 25.000 domaćinstava, a toplotnom energijom 50 tisuća domaćinstava.

Od otpada prave zemlju i prodaju

Kako je Beč već daleko odmaknuo u svijesti da se iz otpada može izvući i korist pokazuje i to da su izgradili kompostarnicu. Naime, od prikupljenog biološkog otpada proizvode zemlju i kompost u njihovoj kompostarni, a iskorištavaju i bio plin koji nastaje u postupku raspadanja otpada i to koriste za daljisko grijanje.  Kompostiranjem se godišnje proizvede više od 45.000 tona gotovog komposta koji se poslije uglavnom koristi u biološkoj poljoprivredi.

Sa sve većom upotrebom interneta krenili su i sa uvođenjem novih tehnologija. Tako imaju i svoju mobiilnu aplikaciju gdje građani mogu pronaći adrese mjesta reciklažnih dvoršta, gdje se skuplja opasni otpad, te ruta kako se može doći do tih mjesta. Imaju i mobilno skupljanje opasnog otpada, a u aplikaciju, kaže nam Volk, možete postaviti podsjetnik na vrijeme kada kroz vaš kvart treba proći automobil za skupljanje otpada.

Piše: Danijela Kozina 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti