Prerađivačka industrija se jača investiranjem u ljudski kadar

Najveći problem prerađivačke industrije je nedostatak kvalitetne radne snage, kazali su to danas predstavnici ovog sektora na I panelu "Prerađivačka industrija – šanse i izazovi" a koji je održan u okviru treće Međunarodne poslovne konferencije Kantona Sarajevo, koju je organizovalo Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo sa partnerima, Privrednom komorom KS, Austrije, Koruške i Štajerske.

Neven Hadžisulejmanović, član Uprave za operativno poslovanje AS Holdinga jedine bh. grupacije koja je u 100 postotonom domaćem vlasništvu, kazao je da samo ulaganjem u ljude ulažemo u razvoj kompanije a time i industrije. Privrednici su, dodaje, svjesni da nedostaje kvalitetne radne snage, ali ono što je još veći problem jeste da se ne traži geneza tog problema kako bi se on riješio. Kazao je da privrednici prvi ne rade ništa ili vrlo malo na ovom polju.

"Kod nas u BiH ne postoji HR sistem, HR menadžment u punim kapacitetima, ovdje je uglavnom riječ o kadrovskim službama. Niko ne shvata da je ulaganje u ljude svojevrsna investicija, to nikako nije trošak ili gubitak, kako mnogi vide. Prava investicija osim one koja se ulaže u mašine ili opremu jeste investicija u ljude i to je jedan od načina na koji se naša prerađivačka industrija može dalje i bolje razvijati. Trebamo shvatiti da samo stručan, edukovan kadar čini jednu kompaniju uspješnom", kazao je Hadžisulejmanović.

Zemlje iz regiona su shvatile značaj ulaganja u ljude i prednjače u ovom segment, oni ulažu ogromna sredstva u edukacije.

Rasim Memagić, direktor kompanije Alma Ras rekao je da je njihova kompanija u prethodne tri godine zaposlila preko 550 ljudi. Pojasnio je kako su na vrijeme shvatili da su ljudi potencijal u koji treba ulagati jer im je on donio uspjeh koji danas grade.

"Naš najveći resurs su ljudi jer smo shvatili da su oni vrlo važan potencijal. Njihov razvoj daje doprinos radu svake kompanije. Mi smo radili i radimo interne edukacije po programu koji smo sami osmislili u zavinosti od naših potreba, pa smo tako danas naše mlade lidere, koji rade u kompaniji, odmah nakon fakulteta educirali kroz našu jednogodišnju obuku, nakon koje oni sada sami vode odjele u kompaniji. Ovaj program smo započeli prije četiri godine i danas imamo više od deste vrlo sposobnih mladih ljudi koji samostalno vode menadžerske poslove u našoj kompaniji", kazao je Memagić.

Memagić je kazao kako se sličan program edukacija sprovodi i za ljude u proizvodnji kao što su šivači i krojači.

"Osmislili smo jedan vikend program obuke sa našim iskusnim kadrovima koji imaju dosta radnog iskustva i nju je prošlo više od 800 zainteresiranih od kojih je 500 ostalo da radi u našoj kompaniji. Koristimo dosta internih i eksternih kapaciteta koji nam pomažu u tome da spoznamo koji je to najbrži put do uspjeha čemu smo mi danas jako zahvalni jer znamo da smo uspjeli", rekao je Memagić.

Na pitanje kako zadržati ljude kazao je da su oni kao kompanija u ovom segmentu prepoznali tri stvari, to su razvoj produktivnosti i efikasnosti, zatim motivacija uposlenika i treći segment je agilnost.

Suhad Ećo, direktor kompanije Ećo Company d.o.o istakao je da je drvna industrija jedna od najperspektivnijih grana industrije koja je u prošloj godini izvezla miljardu i 300 miliona KM.

"Sa aspekta proizvođača ova brojka nas zabrinjava jer je po strukturi izvoza 900 miliona KM izvoza bilo u obliku trupaca i rezane građe a 400 miliona KM finalnih i gotovih proizvoda. Sam omjer dugoročno ne daje dobre prognoze. Jedan od pokazatelja jeste da samo pet kompanija iz Kantona Sarajevo izveze 200 miliona KM gotovih proiozvoda. Jasan je potencijal, rastu mala i srednja preduzeća povećava se konkurentnost i iz ovih razloga neophodno je ulagati i nove kadrove kako bi ovi rezultati bili mnogo bolji", kazao je Ećo.

Istakao je i jednu činjenicu koja se odnosi na to da kadar koji dolazi direktno iz škola nije dovoljno edukovan da bi radio u prerađivačkom sektoru i kompanijama. Naveo je i primjer da postoji dosta pozitivnih pkazatelja saradnje srednjih i visokih škola sa određenom kompanijom, koji su dali jako dobre rezultate i u konačnici edukavan kadar.

"Jedan od primjera je nedostatak CNC operatera, gdje se sa Srednjom školom Hadžići napravila kvalitetna saradnja koja je rezultirala sa 30 edukovanih CNC operatera, koji su našli svoj posao. Obrazovne institucije su naš potencijal, nikako to nije nedostatak. Upisne politike trebaju da prate strateške grane politike, jer samo na taj način možemo dugoročno riješiti problem nedostatka kvalitetne radne snage", rekao je Ećo.

Rijad Jahjaefendić, direktor Tvornice tehnološke opreme d.o.o koja posluje od 1962. godine, kazao je kako je njihova trvornica sa svojim proizvodima i uslugama već petnaest godina zastupljena na tržištima EU i već 12 godina ima svoje stalne kupce iz Njemačke, Norveške i Austrije.

Kazao je kako njihova Tvornica jako puno ulaže u edukaciju kadra prvenstveno inžinjerskog i tehničkog, jer zbog potreba zahtjevnog ino tržišta i zadovoljenja potrebne kvalitete, neophodno je da posjeduju dobro edukovan kadar.

"Tehnološka i inox oprema koju mi plasiramo na svjetska tržišta prolazi mnogobrojne procese provjere kvalitete. Postoje interne i eksterne kontrole, kontrole stranih kupaca u kojoj se vidi da li određena oprema zadovoljava zadati kvalitet, a on se postiže tako što imamo kadrove koji prate svjetske trendove kako u proizvodnji tako i u drugim segmentima poslovanja", rekao je Jahjaefendić.

Dodao je i to da je sve već izmišljeno i poznato treba samo prihvatiti već provjerene kvalitetne metode koje su dale uspjeh i primjeniti ih u svom poslovanju.

I.M.