al
Preventivne mjere protiv poplava - Mišljenje institucija BiH i EU u raskoraku

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Preventivne mjere protiv poplava - Mišljenje institucija BiH i EU u raskoraku

28.03.2019. 16:15 / Izvor: Akta.ba

Poplave koje su Bosnu i Hercegovinu zahvatile sredinom maja 2014. godine nanijele su ukupnu štetu veću od dvije milijarde eura odnosno 3,98 milijardi konvertibilnih maraka, prema podacima Delegacije Europske unije dostupnim u konačnom izvještaju o posljedicama poplava koji su sastavili domaći i međunarodni stručnjaci.

Ukupne štete koje je pretrpio stambeni sektor u područjima sa izrazito visokim rizikom od poplava procjenjuju se na 3,5 milijardi KM, dok se ukupna šteta koju je pretrpio stambeni sektor u područjima s izrazito visokim rizikom od klizišta procjenjuje na 4,3 miliona KM.

Ujedinjene nacije u BiH zajedno sa Evropskom unijom i Svjetskom bankom omogućili su svojevremeno tehničku podršku vlastima Bosne i Hercegovine u razvoju Procjene potreba za opravkom i sanacijama.

UN agencije su koordinisale i implementirale EU Program za oporavak od poplava (43,52 miliona eura) i UN Program oporavka od poplava "Danas za nas" ( 22,6 miliona USD).

Program su realizovali Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i trajao je do februara 2016. godine.

Studija o procjeni rizika od poplava i klizišta

Uvažavajući činjenicu da je za kvalitet oporavka bitno da se u obnovu uvrste mehanizmi boljeg planiranja i veće otpornosti na elementarne nepogode, EU Program za oporavak od poplava je napravio prvu procjenu rizika od višestrukih opasnosti za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini. U obzir su uzete klimatske promjene a mjesta koja su identifikovana kao rizična zbog potencijalnih poplava i klizišta su sagledana i iz ugla prostornog planiranja.

Studija o procjeni rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini zasnovana je na sistemu geografskih informacija (GIS) i socio-ekonomskim karakteristikama općina, tj. njihovih stanovnika; ona omogućava svim nivoima vlasti da razviju politike bazirane na činjenicama i informacijama o rizicima i da odluče koje mjere će se poduzeti kako bi se spriječile ili ublažile posljedice budućih poplava ili klizišta.

Studija je utvrdila da 283.777 ljudi živi u područjima koja su izložena velikom riziku od poplava, dok 260.731 ljudi živi u područjima izloženim velikom riziku od klizišta. Procjenjuje se da bi visina potencijalne štete od budućih poplava i klizišta mogla doseći 7,8 milijardi KM. Ukupna površina BiH koja je izložena izrazito visokom riziku od poplava iznosi 97.391 ha, dok ukupna površina BiH koja je izložena izrazito visokom riziku od klizišta iznosi 7.571 ha.

Naseljena područja pod izrazito značajnim rizikom od poplava pokrivaju površinu od 810,4 ha, a pod izrazito značajnim rizikom od klizišta površinu od 740,7 ha.

Studija je svojevremeno apelovala na nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da razviju sistem ranog upozorenja kao i planove pripravnosti prilikom poplava, da reguliraju korištenje zemljišta i izgrade zaštitne zidove i brane, da usklade i provedu zakone o prostornom uređenju i gradnji i o geološkim istraživanjima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, kako bi se ublažio rizik.

Institucionalne reference vs stanje na terenu

Obzirom na ponavljanje stanja na terenu uz obilnije padavine u kriznim područjima tokom februara ove godine, postavlja se pitanje koliko je zaista učinjeno na prevenciji, kako je uložen novac, zašto se ponavljaju iste posljedice ukoliko su uzroci poznati i koliko se mogu izbjeći te zašto vlasti u BiH od najnižih do najviših instanci na ovu temu nerado govore a javnosti nisu dostupne konkretne informacije o realizovanim stranim i domaćim investicijama za sanaciju šteta i mjera prevencije od poplava.

Do kraja 2017. godine, vlasti u BiH na svim razinama bile su obavezne realizovati  "Akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH". Na sjednici Vijeća ministara BiH koja je održana 6. marta 2018. godine, konstatovano je da plan zaštite od poplava i upravljanja rijekama u BiH nije proveden u potpunosti i rok za njegovu realizaciju produžen je do 2021. godine.

Akcioni plan

Akcijski plan sadrži šest ključnih mjera i 22 podmjere, koje su nadležne institucije trebale realizovati do kraja 2017. godine. Mjere između ostalog, obuhvataju i saniranje štete od poplava, erozija i bujica na postojećim zaštitnim vodnim objektima, riječnim koritima i kanalima, usklađivanje sistema zaštite od poplava s odgovarajućim direktivom EU-a, izradu tehničkih rješenja za zaštitu od poplava, uspostavljanje hidrološkog prognoznog sustava u BiH, jačanje kapaciteta institucija u BiH u ovoj oblasti te upravljanje vodama i dr.

Krajem maja 2017. godine sve informacije potrebne nadležnim institucijama za upravljanje poplavnim rizikom objedinjene su u kartama opasnosti i rizika od poplava, koje su po prvi put urađene u Bosni i Hercegovini za sliv rijeke Vrbas i njene najveće pritoke, Plivu i Vrbanju. Karte su izrađene u okviru Projekta Razvojnog programa UN-a (UNDP) "Integriranje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbas" a omogućavaju bolje planiranje korištenja zemljišta koje se nalazi u područjima 14 općina izloženim poplavama (Gradiška, Srbac, Laktaši, Banja Luka, Čelinac, Kotor Varoš, Kneževo, Mrkonjić Grad, Jezero, Jajce, Šipovo, Donji Vakuf, Bugojno, Gornji Vakuf).

 

Iskustva FUCZ na terenu

Obzirom na ustaljenu praksu nepravovremenog provođenja preventivnih mjera u sušnim periodima od strane nadležnih lokalnih institucija, u vrijeme poplava, na terenu stvari nekada budu alarmantnije nego što bi trebalo.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite FBiH za Akta.ba kaže je da širom svijeta, odgovor na nesreće posao svih, ne samo službe civilne zaštite i da svi trebaju biti jednako uključeni, te da je nužno da se i građani uključe u tim periodima, jer se sistem podrške na državnom nivou dešava tek nakon 72 sata u slučaju nesreća.

U BiH su na terenu stvari podijeljene u dvije krajnosti. Od lokacija gdje nema nikakvog odgovora na terenu do lokacija u kojima građani ništa ne poduzimaju.

"Postoji i psihološka nota kada ljudi koji su doživjeli materijalnu štetu budu u stanju šoka i izgube  percepciju stvarnosti. Zato su naši ljudi obučeni na terenu i u takvim slučajevima, da imaju razumijevanja i da ne gube fokus.To pokušavamo učiti i volontere.", kaže Solak.

Svi raspoloživi timovi civilne zaštite u slučaju poplava na terenu budu bezrezervno angažovani ulažući nadljudske napore kako bi se evakuiralo ugroženo stanovništvo, izvršila doprema hrane, vode, lijekova i druge pomoći.

To je FUCZ dokazao i u februaru kada su na terenu bili maksimalno raspoloživi, usljed blokade budžeta Vlade FBiH.

"Nesreće ne biraju ni teritoriju, ni trenutak ni mjesto. Nama je najvažnije da građani ne osjete neka politička previranja i da se takve situacije ne reflektuju na naš profesionalizam i rad FUCZ-a. Mi imamo znanje i nije nam problem, dodatnim naporima i trudom zaobilaziti takve situacije, i bilo smo i bit ćemo na svim mjestima gdje smo potrebni.", pojašnjava Solak.

Solak kaže da na terenu uvijek doživljavaju pozitivne reakcije i zahvalnost ljudi jer im je činjenica da nisu sami dovoljan osjećaj sigurnosti i olakšanja kad su u nesreći.

"To je svojevrsna satisfakcija, saznanje da se vaš trud i rad isplate i da od njega ima koristi. Imamo svakojaka iskustva na terenu. Dobra i loša. Ipak, moramo mijenjati percepciju pomoći. Ako su neki ljudi odsječeni od puteva usljed vremenskih uslova, ne možemo imati argument da su oni tako i prije živjeli jer treba raditi na nadograđivanju, uvezivanju tih ljudi, omogućavanjem ravnopravnog tretmana urbanih sredina. Postoje općine koje se jako zalažu na terenu kao i one koje ne rade na sanacijama i na preventivnim mjerama navodeći budžete kao problem i razlog neaktivnosti.", kaže Solak.

FUCZ je prevashodno deminerska organizacija i bave se deminiranjem i uklanjanjem minsko eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, ali u slučaju nesreća automatski se putem operativnog centra koordiniraju i upućuju na teren da odgovore zadatku.

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara na području FBiH, nosioc tih aktivnosti je lokalna zajednica.

"Lokalna zajednica bi trebala biti taj prvi korak, prva reakcija na nesreću, prvi fast response. Mi smo mislili da bi bilo dobro da to ide kroz vatrogasne strukture a onda kroz razna udruženja građana a nakon toga, u slučaju potrebe i nemogućnosti lokalne zajednice da se dalje udružuju na više instance poput kantona i sl. da bi što prije odgovorili na nesreću. Ako i tada situacija bude prevazilazila mogućnosti kantona, ona FUCZ preuzima tu ulogu je mi imamo obavezu da se osposobljavamo i za takve vrste odgovora i reakcija. Takođe, mi sarađujemo kako sa lokalnim zajednicama, općinama, organizacijama i policijskim strukturama pri svakoj reakciji.", kaže Solak.

Osvrčući se na ocjenu EU o polovičnim i nedovoljnim, skoro negativnim rezultatima na polju implementacije preventivnih mjera u BiH, Solak kaže da su iskustva FUCZ-a na terenu šarolika i da se ne bi složio da stvari na terenu izgledaju kao da ništa nije urađeno te da su svjedočili neke pomake na terenu, bar kad su u pitanju vodni tokovi.

Kaže da su se poplave u 2018. godini i početkom ove godine desile u nekim općinama u kojima poplava nije bilo 2014 godine, poput Kiseljaka i Busovače, i da je teško predvidjeti određene slivove, posebno velikih rijeka u BiH te da se dešava da čak naizgled mali potoci uzrokuju velike poplave.  

Solak podsjeća da sva upozorenja koja FUCZ plasira u javnost poput upozorenja u vezi jakog vjetra, naglog otapanja snijega ili pojave bujica nisu bezazlena i da bi ih građani trebali shvatati ozbiljno da bi se moglo reagovati na vrijeme.

"Rijeke u BiH nakon izlijevanja u tek par sati mogu izazvati velike katastrofe jer čak potoci koji su mirni 360 dana u godini, silaskom sa brda i planina u nizine, nose sve sa sobom i u tih 5 dana sa visine članaka prerastu 3 metra.", pojašnjava Solak.

Solak naglašava da je najveći uzročnik poplava u BiH neprimjerena sječa šuma koja se izvodi neselektivno, neprofesionalno, pretjerano i nemarno. Kaže da su razgovarali sa mnogo stručnjaka i znalaca te osoba koje se bave raznim aktivnostima u šumama i poljoprivredi i svaki zaključak stručnjaka i profesora relevantnih fakulteta se odnosio na neadekvatan odnos prema šumama u BiH.

"Na Igmanu je pregršt kanala koje su napravili bageri i voda se ne razlijeva po cijeloj šumi već automatski ulazi u te kanale i po zakonu fizike voda se skuplja i slijeva a ne ulazi dalje u zemlju, već zahvata površinske glinene kanale koje su napravile mašine i postaje nezaustavljiva. Za par sati  povećava se rast rijeke Bosne koja dalje zahvata sva područja kroz koja prolazi a slično je i u drugim mjestima.", kaže Solak.

Edukacija kao ključ prevencije i dobrog odgovora na nesreće

Solak kaže da je ulaganje u edukaciju od ključne važnosti jer se svaki dan nešto u radu na terenu pokaže boljim, naprednijim i funcionalnijim te da se s tim mora ići u korak.

"Način rada u našoj djelatnosti je poput ciklusa u kojem se se ljudi kontinuirano obučavaju i uvježbavaju sa raznom opremom, a onda takođe kontinuirano testiraju naučeno. Mi se trudimo biti blagovremeni u reakciji a za to moramo imati kontinuiranu obnovu znanja i stalna uvježbavanja i treninge. Jako vodimo računa o našim terencima i trudimo se da budu maksimalno opremljeni i obučeni, takođe, jako savjesni i smireni kako bi dobro vladali situacijom, jer nam je dovoljan jedan unesrećeni učesnik nesreće. Spasilac mora biti spasilac i mi takvima itekako raspolažemo.", kaže Solak ponosno.

FUCZ takođe sprovodi projekat Mreža volontera koja broji oko 500 aktivnih volontera i cilj im je kako educirati svoje osoblje tako i građane.

Kako je realizovana pomoć

Tokom poplava raseljeno je ukupno 89.981 osoba. U potpunosti je uništeno 1943, a djelomično 41.306 objekata za stanovanje. 300.000 stanovnika bilo je direktno, a više od milion indirektno ugroženo poplavama.

Zvanični javni podaci dostupni na stranici Delegacije EU u BiH pominju projekte oporavka od poplava koji su trebali biti realizirani od 2014 do 2016. godine poput Programa EU za oporavak od poplava u Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 43,52 miliona eura, u kojem je EU učestvovala sa 42,24 miliona eura. Evropska unija je 2014 godine Mehanizmom civilne zaštite EU, sa 23 države-članice organizovala akciju pružanja pomoći u Bosni i Hercegovini a Evropska komisija je organizovala i bila domaćin donatorske konferencije pod nazivom "Obnavljamo zajedno" u cilju mobilizacije podrške i prikupljanja sredstava od donatora za oporavak zemlje.

Takođe, Evropska unija je 2014 godine naložila da aktivnosti programa budu usmjerene na rekonstrukciju 4.000 stambenih jedinica za oko 14.000 ljudi, te sanaciju 100 lokalnih puteva i mostova, 90 obrazovnih institucija (uključujući i predškolske ustanove), 10 objekata za vodosnabdijevanje i kanalizaciju, tri opštinske zgrade, četiri centra za socijalni rad i četiri zdravstvene ustanove. Program EU za oporavak od poplava usklađen je s Procjenom potreba za oporavkom koji su provele domaće vlasti uz pomoć Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svjetske banke.

Program je trebao biti sproveden do februara 2016. godine - Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Bosni i Hercegovini (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Teško je ocijeniti koliko je od navedenog sprovedeno egzaktno i gdje su dostupni podaci obnovljenih materijalnih šteta kao i koliko su ispoštovani ključni strateški dokumenti iz ove oblasti sa izvještajima sa terena, no ono što je dostupno možete pogledati:

Bosna i Hercegovina je u januaru 2015. godine usvojila Akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH 2014-2017.

Izvještaj o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, mart 2015.

EU Program oporavka od poplava

OSCE - Bosnia andHerzegovina 2014 Floods, Summary of the Case Study  

Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2014. godini, Ministarstvo sigurnosti BiH, Aktivnost Sektora za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH u toku katastrofalnih poplava Bosni i Hercegovini, maj 2015.

EU Program za oporavak od poplava 

UN Program oporavka od poplava 

Podrška oporavku od poplava i smanjenju rizika u BiH 

Zaključci Međunarodne pregledne konferencije o napretku ostvarenom u implementaciji rezultata Briselske donatorske konferencije za saniranje posljedica poplava u Bosni i Hercegovini i Srbiji, 28. septembar 2015.

Zaključci regionalnog skupa o provedbi Direktive Europske unije o poplavama u zemljama Zapadnog Balkana, 28. septembar 2015. 

Strategija integralnog upravljanja vodama u RS-u za period 2015 – 2024

Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010 – 2022 

 

N.K

 

 

 

 

 

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti