Prijeti li Bosni i Hercegovini nestašica tzv. žute nafte

21.05.2020. 07:59 / Izvor: BHRT
Prijeti li Bosni i Hercegovini nestašica tzv. žute nafte

U Bosnu i Hercegovinu je za prva tri mjeseca ove godine uvezeno pšenice u vrijednosti većoj od 32 miliona maraka.

Ako pojedine zemlje izvoznici ispune najavljeno obećanje i zatvore granice za izvoz ove žitarice, u problemu bi mogla da se nađe i Bosna i Herecgovina. Prijeti li nam nestašica pšenice i brašna?

U Bosnu i Hercegovinu je za prva tri mjeseca ove godine uvezeno pšenice u vrijednosti većoj od 32 miliona maraka, što je za 17 odsto više nego prethodne godine, podaci su Spoljnotrgovinske komore. Da se domaće tržište u značajnoj mjeri oslanja na žitarice iz uvoza, nije nepoznanica. Međutim, šta će se dogoditi ukoliko te zemlje zabrane izvoz svojih proizvoda. U Semberiji, jednoj od najvećih žitnica u BiH, nisu optimisti.

Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije - "Ni mi sami ne znamo kakva je situacija trenutno znamo da je bio problem čim se pojavila ova epidemija, po mojoj procjeni i po podacima ministarstva da to za nekih 40% ima pšenice za domaću proizvodnju”.

Pekari u Semberiji se nadaju da uvoz, ipak, neće stati. Kako kažu, za sada imaju zalihe do septembra.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina - "Trenutno je na tržištu ima dovoljno do avgusta do septembra, e sad sve zavisi. Trenutno je situacija stablna ne bi, bar što se tiče brašna trebalo da dođe do oscilacija i promjena”

U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske kažu da su površine pod pšenicom u okviru višegodišnjeg prosjeka. Dodaju da pšenice ne bi bilo dovoljno sve i da su njome zasijane sve površine.

Radmila Nešković, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske - "U semberiji je po nekoj procjeni u jesen zasijano 13 000 hektara pod pšenicom” Na rez 2:07 “Mi inače nemamo dovoljne količine za sopstvene potrebe i kad bismo imali sve zasijano pšenicom s obzirom da mi nemamo toliko površina i nemamo još uvijek visoke prosječne prinose pšenice. Imaćemo jednu količinu za naše potrebe."

Na kraju, poljoprivrednici mogu samo da se nadaju dobroj godini i dobrom rodu, jer bi u tom slučaju imali dovoljno barem za svoje potrebe.

Ljubo Maletić, poljoprivrednik - "Pala je kiša prije 15 dana koja je malo pospiješila da uspije i normalno sad vrijeme je punjenja zrna pala je kiša bar u semberiji dovoljno” Na rez 3:56 “BIlo je gore, pa su bili tifusi, pa ptičiji gripovi, pa ovo pa ono."

Ukoliko godina bude loša, a zemlje izvoznici ‘spuste zavjesu’, pekari kažu da će rješenje tražiti “u hodu”.

"Vidjet ćemo šta se bude dešavalo, znamo da zemlje u okruženju imaju velike količine pšenice i da će jedan dio sigurno ići za izvoz. Sve je neplanski, ne može se ništa planirati”, kaže Maletić.

Odgovor na pitanje imaju li nadležni plan u slučaju nestašice, još je nepoznat. Dok drugi prave zalihe, zabrinjava podatak da je izvoz pšenice iz BiH, od početka ove godine, povećan za nevjerovatnih 800%. Šta nas očekuje od septembra, građani će, po svemu sudeći, saznati “u hodu”.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti