Prirodni faktori ekonomskog razvoja nedovoljno iskorišteni u BiH

30.03.2021. 11:03 / Izvor: Akta.ba
Prirodni faktori ekonomskog razvoja nedovoljno iskorišteni u BiH

Bosna i Hercegovina iako bogata mnogim prirorodnim faktorima ne koristi taj potencijal za ekonomski razvoj.

Fokusirajući se na prirodne faktore mnoge zemlje u svijetu su ojačale svoju ekonomiju. Bosna i Hercegovina iako bogata mnogim prirorodnim faktorima ne koristi taj potencijal za ekonomski razvoj.

"Prirodni faktori ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni, osim onih koji se posmatraju u smislu njihove fizičke eksploatacije. Tu se prije svega misli na sječu šumskih resura, eksploataciju rudno-mineralnih resursa, iskorištavanje hidro potencijala”, rekao je za portal Akta.ba doc.dr. Edin Hrelja, profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta.

Prirodni faktori kojima je Bosna i Hercegovina bogata i na kojima se može zasnivati ekonomski razvoj su brojni, a neki od njih su poljoprivredne površine, šumski resursi, rudno-mineralne sirovine, vode, bogat geodiverzitet i biodiverzitet i drugi.

"Navedene prirodne faktore ne treba posmatrati samo u smislu mogućnosti njihove fizičke eksploatacije nego održivog korištenja resursa kroz pružanje usluge geosistema. Povezano s tim, usluge ekosustava mogu se klasificirati u tri kategorije: usluge opskrbe, usluge regulacije i podržavanja  i kulturološke usluge”, pojasnio je profesor.

Doc. dr. Edin Hrelja

Turistički razvoj

Bosna i Hercegovina kao i većina susjednih zemalja su u evropskim dokumentima i strategijama razvoja prepoznate kao države pogodne za iskorištavanje poljoprivrednih resursa kroz između ostalog kroz turistički razvoj i proizvodnju zdrave hrane.

"Niti jedan od navedenih sektora privrednog razvoja nije u dovoljnoj mjeri zastupljen. Svjedoci smo značajnog ugrožavanja okoliša kroz promjene u pokrovnosti obradivih površina. Značajan dio istih se neadekvatno koristi ili je u potpunosti napušten ili prenamjenjen. Isto tako,turistički razvoj Bosne i Hercegovine zasnovan na turističkim potencijalima planinskim, banjskim, primorskim drugim nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni. Predviđanja porasta broja turista u periodu do 2020. godine nisu se u potpunosti ostvarila. Razlog tome, pored globalnih problema koji su zadesili  cijeli svijet u ovome sektoru, treba tražiti i u nepostojanju adekvatnih strategija i planova turističkog razvoja na svim razinama vlasti", naglašava proesor Hrelja.

Veoma je mali broj turističkih agencija iz države koje nude turističke aranžmane za Bosnu i Hercegovinu. 

"Ukoliko ne dođe do značajnih promjena koje se odnose na uspostavljanje stragija turističkog razvoja, adekvatnoj valorizaciji resursa, stvaranju kvalitetnije turističke ponude  i u narednim godinama Bosna i Hercegovina će biti tranzitni prostor. Naravno  u cilju razvoja prepoznatih ekonomskih aktivnosti pored podrške Evropske unije i aplikacije na evropske fondove veoma je važna podrška nadležnih vladinih institucija", istakao je Edin.

Osim stanovništva kao prirodne faktore prirodnog razvoja u našoj zemlji posebno treba istaknuti zdravu i očuvanu prirodnu okolinu, očuvane obnovljive i neobnovljive resurse.

"Još uvijek postoji mogućnost održivog razvoja privrednih djelatnosti koje su u evropskim dokumentima ali i nacionalnim i lokalnim prepoznate kao ključne na ovim prostorima, a to su poljoprivreda i turizam. Države koje još nisu članice EU u naglašenijoj su mjeri suočene s problemima održivog razvoja, prije svega stepenom antropogenog napada na prirodne ekosisteme. Iskustvo razvijenijih zemalja pokazuje da ključno značenje u procesu njihova očuvanja ima primjena evropskih instrumenata za zaštitu prirodnih resursa.  Jedna od pozitivnih mogućnosti korištenja prirodnih resursa, a koja se ne zasniva na fizičkoj eksploataciji istih ogleda se kroz adekvatno izdvajanje i upravljanje zaštićenim prirodnim područjima", pojasnio je profesor.

Očuvanje prirodnih resursa i održivog razvoja

Enormni rast produktivnosti rada ostavlja posljedice na ekositeme. Uvođenje inovacija u proizvodnju, mehanizacija i informatizacija stvaraju pritisak na prirodne ekosisteme.

"U cilju očuvanja prirodnih resursa i održivog razvoja ističe se potreba povezivanja provedbe direktiva zaštite okoliša sa širim društveno-ekonomskim ciljevima, uključujući i sektorske politike, kao što su energija, poljoprivreda, ribarstvo i sl. Također, pored istaknutih sektorskih politika usmjerenih u ruralni razvoj, potrebno je vršiti adekvatno planiranje prostora zasnovano na zakonskim dokumentima, čime se onemogućuju ugrožavanje najvrednijih poljoprivrednih površina i podstiče poljoprivredni razvoj na istim, što trenutno često nije slučaj", ističe Edin.

Mnogo je primjera dobrog iskorištavanja prirodnih resursa i uticaj na ekonomski napredak, a jedan od njih se ogleda kroz izdvajanje zaštićenih prirodnih područja. Zaštićena prirodna područja najvrijedniji su dijelovi prirode sa aspekta njihove suštinske ili egzistencijalne, kulturne, estetske, ekonomske, funkcionalne, znanstvene i obrazovne vrijednosti.

"Osvrnut ću se na mrežu zaštićenih područja Natura 2000. S ciljem održavanja i/ili regeneracije prirodnih staništa i vrsta, uspostavljena je koherentna europska ekološka mreža pod nazivom Natura 2000. Ta mreža objedinjuje kopnena, obalna i morska zaštićena područja, kao instrument/pretpostavku za očuvanje najvrijednijih prirodnih staništa, odnosno životinjskih i biljnih vrsta pripadajućeg ekosistema, i od posebnog je značaja za Uniju", rekao je Hrelja za Akta.ba.

Blagaj

Iako je  višetruka koristi od izdvajanja i zaštite prirodnih područja, zaštita prirode na području Bosne i Hercegovine još uvijek je na niskoj razini. Ukupno je zaštićeno 2,49% površine Bosne i Hercegovine, i znatno je manje u odnosu na zemlje u okruženju. Zaštićenih površina u Sloveniji je 13,31%, Crnoj Gori 9,08%, Hrvatskoj 8,56% i Srbiji 6,51%.

"Zaštićena prirodna područja kroz usluge ekosustava su veoma značajna za društvo i gospodarstvo na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Imaju važnu ulogu u odgovoru na izazove klimatskih promjena, utječu na održavanje kvalitete vode, očuvanje prirodnih oprašivača, očuvanje vrijednosti biološke raznolikosti, georaznolikosti i krajobraza te pružanje potpore razvoja turizma i rekreacije", pojasnio je profesor.

Kako poboljšati ekonomski razvoj BiH uz pomoć prirodnih faktora?

Kako bi naša država poboljšala ekonomski razvoj uz pomoć prirodnih faktora potrebno je prije svega razvijati i usmjeriti populacionu politiku u pravcu zadržanja sadašnjeg broja stanovništva te podsticati porast broja stanovnika.

"Veliki broj zemalja među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina imaju problem sa emigriranjem stanovništva, ali i modernim načinom života koji dovodi do smanjenja veličine porodice i do planiranja porodice. Pored migriranja stanovništva u zapadnoevropske zemlje posebno ističem poblem migriranja stanovništva na relaciji selo – grad", kazao je Edin.

Adekvatna populaciona politika bi mogla promjeniti trenutno stanje, koja bi uz druge sektorske ekonomske politike regionalnog razvoja stvorila pretpostavke održivog korištenja ostalih prirodnih faktora ekonomskog razvoja.

"Veoma je važno donošenje i provođenje zakonskih dokumenata, strategija razvoja i prostornih planova koji bi ograničili neadekvatan/neplanski prostorni razvoj i ugrožavanje prirodnih faktora kao osnove budućeg ekonomskog razvoja”, zaključio je profesor Hrelja.

E.O.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti