Privedena kraju Bunska saga: Stavljena tačka na gradnju u zaštićenim područjima

22.07.2021. 08:38 / Izvor: BHRT
Privedena kraju Bunska saga: Stavljena tačka na gradnju u zaštićenim područjima

U borbi protiv izgradnje mHe na Bunskim kanalima, lokalnim aktivistima su se pridružili i brojni mostarski vijećnici.

U borbi protiv izgradnje mHe na Bunskim kanalima, lokalnim aktivistima su se pridružili i brojni mostarski vijećnici.

Jedan od njih, HRS-ov Silvio Bubalo, inicirao je da se Prostorni plan uskladi sa županijskim i federalnim te da se konačno stavi točka na gradnju mini-hidroelektrane u zaštićenim područjima.

Na osnovu toga, Grad je Mostar donio rješenja o zabrani izgradnje mHe na Bunskim kanalima.

"Iz razloga što se radi o predjelu koji je zaštićeni rezervat prirode još od 1970./71.godine", govri HRS-ov vijećnik Slaven Bevanda i dodaje: "Također smo obavješteni da je grad Mostar podnio dopis Službi za urbanističko planiranje da se iz postojećeg Plana ukloni taj dio. Prema odgovoru nadležnog gradskog Odbora, na tom području se ne mogu graditi mHe", rekao je.

Unatoč odluci od prije tjedan dana, mještani i dalje strahuju da se ona neće poštovati jer, kako tvrde, na naše rijeke investitori nemilosrdno nasrću zbog povlaštenih cijena.

"Lokalno stanovništvo strahuje od poplava podzemnih voda. Ja non-stop to naglašavam jer to nitko nikad nije ispitao", kaže predstavnik lokalnog stanovništva Miroslav Barišić.

"Koliko košta 1 MW proizveden u obnovljivim izvorima energije tj. u mHE, ona košta 270KM, zagarantovana cijena za stanovništvo, za naša kućanstva je 78KM i razliku između 78 i 270KM mi građani preko naših računa platimo tome investitoru", kaže Oliver Arapović, predsjednik Ekološke udruge Majski cvijet, Mostar.

Iako naša zemlja proizvodi više električne energije nego što je potroši te dio proda susjednim zemljama, zbog brze zarade investitori ne žele odustati od izgradnje mHe. A na zaštićenom području Bunskih kanala, svakodnevno uživaju brojni štovatelji prirode.

"Konkrento sinoć je bilo preko 250 stranih turista. Iz Dubaija, Izraela. Znači, to je turistička atrakcija. Ljudi dođu ovdje da se slikaju za svatove", kaže Barišić.

Nekoliko je paradoksa u priči o Bunskim kanalima. Jedan je da su investitoru izdane i okolišne i vodne dozvole unatoč činjenici da je zabranjena gradnja na prirodno zaštićenim područjima. Dozvole su poništene tek nakon tužbe. Drugi je paradoks da do prije sedam dana općinski Prostorni plan koji je dozvoljavao izgradnju nije bio usklađen sa županijskim i federalnim. Novom gradskom odlukom, očito je privedena kraju i ova Bunska saga.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti