Vijesti

Privredna komora Republike Srpske pokreće kampanju promocije domaćih prozvoda pod nazivom "Naše je bolje"

30.09.2009. 09:41 / Izvor: Fokus

S obzirom na to da Republika Srpska raspolaže velikim prirodim potencijalima, spoljnotrgovinsku razmjenu treba unapređivati kroz povećanje konkurentnosti izvoznih potencijala domaćih proizvođača s naglaskom na proizvode koji su visokokonkurentni i ostvaruju suficit u razmjeni s inostranstvom.

Osim toga, neophodno je stvoriti i uslove za proizvodnju koja će obezbijediti veći stepen obrade i dodate vrijednosti, odnosno finalizacije proizvoda.

Ovo su samo neki od zaključaka s jučerašnjeg okruglog stola o temi "Kako podržati domaću proizvodnju" koji je u okviru kampanje "Naše je bolje" organizovala Privredna komora Republike Srpske. Na ovom skupu je istaknuto da je u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH i RS već duže prisutan visok debalans.

- Od početka godine pa do avgusta, pokrivenost uvoza izvozom u RS iznosila je 46,3 odsto. Prerađivačka industrija u ukupnom uvozu učestvuje sa 75 odsto, a u izvozu sa 78 odsto, što upućuje na činjenicu da je zavisna o uvozu sirovina i materijala, kao i da je proizvodnja većim dijelom namijenjena izvozu - istakla je direktorka Privredne komore, Dragica Ristić.

Ona je naglasila da je ovaj okrugli sto samo prvi korak u kampanji koja bi trebalo da promoviše domaće proizvode.

- Cilj nam je podizanje svijesti kod građana da kupuju domaće i tako pomognu očuvanju radnih mjesta, punjenju budžeta države i ulaganje u fondove. Bitan korak jeste i stvaranje akreditovanih kontrolnih institucija putem kojih bi domaći proizvodi mogli da dobiju certifikate i lakše nađu put do stranih tržišta. S druge strane, adekvatno bi se kontrolisali i proizvodi koji ulaze u RS - kaže Ristićeva.

Pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Dušan Nešković, napomenuo je da u oblasti poljoprivrede treba izdvajati više novca za njeno jačanje.

- S obzirom na to da su budžeti ograničeni, teško da Vlada RS može izdvojiti više od planiranih osam miliona za podsticaje. Rješenje je ipak da se ta sredstva bolje koriste i da budu fokusirana na proizvode koji mogu da se izvoze.

Osim toga, trebalo bi da se što brže stvore uslovi kako bi se mogla dobiti pretpristupna sredstva za ruralne oblasti - smatra Nešković i dodaje da bi po tom osnovu BiH mogla da dobije i do 85 miliona evra za poljoprivredu.

On je istakao da novac treba ulagati u ono što može da bude konkurentno, kako na domaćem tako i na stranim tržištima, a to je voće, povrće, mljekarska industrija, kao i proizvodnja ribe i meda.

Milan Cvijić, pomoćnik ministra za mala i srednja preduzeća u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS napomenuo je da ovo ministarstvo izdvaja znatna sredstva za pomoć preduzećima.

- I sada radimo na izradi strategije za mala i srednja preduzeća, a putem Agencije za mala i srednja preduzeća stvaramo organizaciju mreža za razvoj putem lokalnih agencija.

Sve su ovo pokušaji da kroz razne programe pomognemo privredu na čemu ćemo raditi i dalje i ubuduće se odzivati ovakvim programima - rekao je Cvijić.

Domaći izvoznici suočeni su s brojnim problemima prilikom izvoza svojih proizvoda koji se ogledaju prije svega u necarinskim i tehničkim barijerama, te administrativnim preprekama i nelojalnoj konkurenciji. Nenad Opačić, vlasnik i direktor preduzeća "Eurohem", nada se da je ova kampanja jedan od načina da se tome stane u kraj.

- Više od deset godina čekamo na ovaj korak. Prije svega treba promijeniti svijest građana da je domaći proizvod ipak najbolji. Osim toga treba i bolje promovisati domaće proizvode, jer zapanjujuće malo ljudi u RS uopšte zna koji proizvod je naš, a koji uvozni - smatra Opačić.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti