Problemi bh. pčelara: Najlošija godina unazad deset
Bagremov, lipov, livadski, kestenov, borov med, dio su raznovrsne ponude domaćih proizvođača.
Pčelari su podigli cijene meda jer je ova godina bila loša zbog vremenskih neprilika i slabe ispaše, ali i otežanog plasmana jer domaći med teško dolazi na police marketa, zbog, kako kažu, ucjenjivačke male cijene meda. Priliku da nešto prodaju pčelari iz cijele Bosne i Hercegovine našli su i na 15. Međunarodnom sajmu pčelarstva Medena Tuzla.
Bagremov, lipov, livadski, kestenov, borov med, dio su raznovrsne ponude domaćih proizvođača.
"Sortne medove, matična mliječ, polen, propolis, smjese sa koprivom, multivitamine i sve ostalo od pčela", rekao nam je Mato Kutlić, Usora.
Pčelarstvo zahtijeva posebnu opremu, a nje malo ima u BiH. Promjena klimatskih uslova zahtjeva inovacije poput podnjače koja ide ispod košnice.
"Pčelice ulaze tu na ovo leto i sakupljaju polen. Izlaze na ove rupe gore, polen sa nožica spada dole u ovu laticu koju imamo. Pčelari su sigurni da taj polen neće biti ubuđan, da će biti zdrav i čist", rekla je Edina Išerić, Vogošća.
Opreme nedostaje i za sakupljanja pčelinjeg otrova koji je je jako skup na tržištu.
"Ne možemo da nađemo proizvođače opreme koji bi zadovoljili kriterije da bismo mogli uzimati pčelinji otrov. Kupi se oprema koja se brzo pokvari i koja je nefunkcionalna. Tražimo mogućnosta za nabavku kvalitetne opreme i da počnemo sakupljati pčelinji otrov", istakao je Senad Hodžić, Savez pčelara TK.
Ova godina je izuzetno loša bila i prinosi su mali, tvrde pčelari. Poticaji bi im mogli pomoći, odnosno, 15 KM po košnici u TK.
"Poticaji na federalnom nivou su od 20 košnica pa na dalje, a kantonalno ministartsvo potpomaže pčele od 15 do 20 košnica", izjavio je Suad Selimović, Kantonalna privredna komora Tuzla.
"Mi dobijamo 30 KM po jednoj košnici što je dovoljno da nam isplati godišnje troškove, seljenje, amortizacije i prehrane pčele na ovakvoj godini koja je unazad deset godina najlošija", naveo je Ramo Rendić, Brčko.
"Ja pčelarim 26 godina i ovo je jedna od najtežih i najgorih godina. Inače, zadnje tri godine proizvodnja jako stagnira. Kada nas pitaju zbog čega, mi to pripisujemo vremenskim uslovima", kazala je Mubera Isabegović, Udruženje pčelara Tuzla.
Zemlje Evropske unije imaju poticaj po uloženim sredstvima.
"Ako kupujete opremu i sve vezano za pčelarstvo, tada imamo poticaj od EU od iznosu, zavisi kako koja godina 50 posto, 60 posto, ovisno od uloženih sredstava", rekla nam je Sabina Biserović, Hrvatska.
Tegla meda košta od 15 KM pa na dalje i to je mala cijena, smatraju pčelari. Neki uspiju prodati u inostranstvo, ali i na druge načine.
"Jako niska cijena. Ja svoj med prodajem po 15 eura u Švedsku. Ljudi uzimaju po pet kilograma u balonima, odnosno, devet kilograma, nose avionom za Švedsku. Znaju da je kod nas pravi med", istakao je Branislav Simić, Tuzla.
"Ono je sve loše u marketima i centrima. To je katastrofa. Ono nije vidjelo meda. Iz Kine, odakle sve uvoze. Naš med uzimaju uglavnom stare mušterije i koliko god ima meda, sve ode", kazao je Mato Kutlić, Usora.
Tuzlanski kanton ima oko 1.000 pčelara i oko 30.000 košnica. Pola pčelara su seleći i voze pčele na ispašu u Posavinu te na Konjuh i Romaniju.
Domaći prozvođači meda su nezadovljni zastupljenošću njihovog meda na domaćim policama i tržištu te se nadaju da će se to promijeniti. Za sada, med mogu prodavati na kućnom pragu, po preporukama i na sajmovima.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
