Proces digitalizacije društva u BiH pokrenut će razvoj industrije
Konferencija "Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva" danas je svečano otvorena u Sarajevu
Privreda u Bosni i Hercegovini trpi velike posljedice, jer ne prati proces digitalizacije, rečeno na konferenciji "Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva" koju je danas u Sarajevu organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH).
Potpredsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković kazao je novinarima da je cilj konferencije da kroz stručne panele pokaže koji su potencijali za investiranje u BiH i koji su to segmenti koji nisu obuhvaćeni digitalizacijom.
Govoreći o ekonomskom aspektu, Vuković je kazao da će digitalizacijom biti povećana transparentnost u privredi, kao i postojanje većeg broja online platformi.
"Za razliku od BiH, zemlje u regionu već su prilično 'ušle u digitalni svijet", kazao je Vuković.
Međutim, kazao je da u BiH postoje kompanije koje su postigle visoki stepen digitalizacije, dok druge nisu, te je naglasio potrebu da se napraviti sklad među njima.
"Moramo početi vjerovati domaćim proizvodima, jer u BiH postoji dovoljno dobrih inžinjera i veliki dio tih poslova možemo preuzeti na sebe", zaključio je Vuković.
Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić je govoreći o informaciono-komunikacijskim tehnologijama (IKT) kazao da BiH zaostaje za zemljama okruženja, prvenstveno zbog unutrašnjih problema.
"Iako se politika ne bi trebala petljati u te stvari, ne možemo da raspišemo javi tender zbog opstrukcija koje dolaze od članova tenderske komisije iz Republike Srpske", kazao je.
Dodao je da okončana prva faza digitalizacije, da su druga i treća faza još uvijek u pripreme, te da je za njih izdvojeno 28 miliona KM.
Direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predrag Kovač istakao je da su u skladu sa politikama pripremaju svu neophodnu regulativu koja će u narednom periodu ubrzati proces digitalizacije cjelokupnog društva.
"Regulatorna agencija je spremna i bit ćemo jedan od faktora koji će u narednom periodu potpomoći da BiH što prije 'uhvati priključak' sa svijetom kad je ta tehnologija u pitanju", kazao je.
Direktor GlobalGPS-a Haris Hadžialić kazao je da se digitalizacija ne odnosi samo na kanale i digitalizaciju medija, već da se radi o IKT tehnologijama kojima će se omogućiti da se iznađu rješenja za digitalizaciju.
Konferencija „Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva“ bit će nastavljena i naredna dva dana u Sarajevu u okviru kojih će se raspravljati o temama „Digitalna transformacija državne administracije javne uprave“, „Digitalna budućnost finansijskog sektora“, „Digitalna transformacija sektora humane medicine“ te „Digitalizacija sektora sigurnosti i sigurnost građana“.
Eksperti će iznijeti presjek nacije u 12 tematskih cjelina, stubova razvoja bh. društva. Najveći domet ove faze rada je definisanje i priprema za prikupljanje preko 1000 indikatora kojima će svake godine biti obračunavani indeksi uspješnosti BiH u odnosu na EU i druge referentne zemlje. Kroz uspostavljeni Program razvoja informacionog društva, a po ugledu na rad u EU, bit će oformljeni komiteti kojima je osnovni zadatak rad na omasovljavanju procesa, ali i prikupljanje relevantnih podatak za izračun indikatora.
Učesnici mogu očekivati panele o digitalnoj transformaciji državne administracije i javne uprave, prilikama i mogućnostima uspostave procesa digitalizacije zdravstvenih servisa te upravljanja sistemima zavoda zdravstvenog osiguranja. Govorit će se i o digitalizaciji procesa rada u sudstvu, tužilaštvu i advokaturi - zatvorenom i sistemu koji je kompleksan zbog razmjene i povezivanja raznih sudskih i izvršnih podsistema.
Po najavama organizatora VTK BiH naredna konferencija „Digitalizacija bh. društva“, održat će se u januaru 2020. godine, a tom prilikom bit će predstavljeni i prvi zvanični izračuni o stanju nacije nakon pokretanja Programa.
FENA/Akta.ba
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.