Vijesti

Proizvođači namještaja krizu vide kao šansu

20.03.2010. 11:34 / Izvor: Nezavisne novine

Sajam namještaja "Interio" u Sarajevu okupio je ove godine više izlagača nego prethodne, što neki od njegovih učesnika objašnjavaju činjenicom da su mnoga preduzeća ekonomsku krizu prepoznala kao šansu.

"Ove godine sajam je bolje popunjen nego lani. Vjerujem da se u BiH događaju čuda i firme su uprkos velikoj krizi u svijetu i kod nas odlučile da nastupe i pokažu svoje proizvode", kaže Rasim Hamidović, vlasnik preduzeća "TGS Hamidović" iz Kalesije.

Ova firma koja počiva na porodičnoj tradiciji, kaže Hamidović, pronašla je recept za borbu protiv recesije, a to je bosanska kuća rađena od domaćeg materijala i sa domaćom pameću po uzoru na kuće koje su prije nekoliko stotina godina krasile uglavnom sela.

"Na prošlogodišnjem sajmu, kada smo se predstavili sa prototipom bosanske kuće izazvali smo veliko zanimanje i od tada smo napravili pet značajnih objekata u regiji. Ove godine očekujemo još veće interesovanje", kaže Hamidović.

Na sajmištu dvorane "Skenderija" posebnu pažnju posjetilaca izaziva postavka devet kompanija, koje izlažu na zajedničkom štandu pod pokroviteljstvom USAID-ovog projekta FIRMA.

"Na ovim proizvodima vidi se nešto novo, osjeti se uticaj primijenjenog dizajna profesora sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Saliha Teskeredežića, arhitekte Amira Vuka Zeca i drugih stručnjaka", kaže Abdualah Hadžiabdić, sekretar Obrtničke komore Tuzlanskog kantona i savjetnik USAID-a.

On kaže da su firme za ovaj program odabrali kroz sistem eliminacije uzimajući u obzir one s najkvalitetnijim proizvodima. Velika pažnja posvećena je i dizajnu, koji je, kaže Hadžiavdić, i USAID prepoznao kao najveći problem malih i srednjih preduzeća u BiH.

"Recesija je snažno uticala na proizvođače namještaja s obzirom na to da ljudi manje troše, ali kompanije se prilagođavaju i smanjuju masovnu proizvodnju i orijentišu se na ciljane kupce i uređenje enterijera", kaže Hadžiavdić.

Ovaj koncept, kaže Muhamed Bristrić iz kompanije HMM iz Gradačca, daje rezultate.

"Kroz zajednički nastup na sajmovima u Splitu i Zagrebu rodila se ideja i za zajednički nastup na tržištu u opremanju objekata, jer možemo ponuditi najvišu klasu namještaja, te kompletno opremanje objekata, od bašta, restorana, preko lobi barova, recepcija i apartmana", ističe Bristrić i dodaje da su nakon sajma u Splitu dobili mnogo zahtjeva za opremanje hotela i apartmana u Dalmaciji.

Zajednički nastup, dodaje, biće praktikovan i ubuduće na sajmovima u Beogradu, Tirani, Prištini, Zagrebu i drugim gradovima.

Veliku pažnju kupaca privukao je i štand kompanije "Dallas" iz Doboja.

"Ove godine prvi put nastupamo u sklopu štanda sarajevskog `Šipad komerca`. Nema prodaje bez sajmova i baš u ovoj recesiji moramo pokazati šta ko zna i koliko ko vrijedi", kaže Milovan Bandić, vlasnik "Dallasa".

Ovaj privatnik, koji je radni vijek proveo u zavidovićkoj "Krivaji", kaže da je vrijeme teško za nova ulaganja, ali čim prođe recesija u svojoj firmi, koja trenutno zapošljava deset, radnika najavljuje proširenje kapaciteta i proizvodnog asortimana.

Sajam "Interio" okupio je više od 100 izlagača iz BiH i inostranstva, a trajaće do 22. marta.

Miješanje stilova novi trend

U sklopu sajma "Interio" juče je održan seminar o novostima u drvnoj industriji i dizajnu, na kojem je učestovalo oko 50 proizvođača namještaja iz BiH.

Novi trend u dizajnu je miješanje stilova, rečeno je na skupu, a kombinuju se i razni materijali kao što su metal, drvo, koža, te plastika koja slavi veliki povratak. Metal se oplemenjuje, dok se laminatno drvo pojavljuje kao novi izazov za dizajnere, naročito kod izrade stolica. U nepreglednom "stilmixu" iskristalisalo se nekoliko upečetljivih trendova, kao minimalizam, retrofuturizam, etnotrend, te high-tech-jugendstil.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti