Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Proizvođači u FBiH spremni na odgovornije zbrinjavanje animalnog otpada

21.02.2018. 11:50 / Izvor: Akta.ba

"U KS ne postoje precizni podaci o količinama produkovanog i zbrinutog otpada životinjskog porijekla. Negativni uticaji i posljedice na stanje kvaliteta okoliša, kao i rizici za zdravlje ljudi i životinja usljed nekontrolisanog odlaganja otpada životinjskog porijekla su veliki. Za planiranje rješenja problema i budućih aktivnosti nužno je imati podatke o količinama i kategorijama ove vrste otpada, a što je inicijalni korak", kazali su za Akta.ba iz Sektora zaštite okoliša Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS (MPUGiZO KS) je finansijer projekta "Izrada registra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo" kroz program za finansiranje/sufinansiranje projekata neprofitnih organizacija i udruženja iz oblasti zaštite okoliša sredstvima Budžeta KS za 2017. godinu. Projekat je započeo u oktobru 2017. godine, a implementira ga Centar za okolišno održivi razvoj (COOR) Sarajevo.

"Uglavnom se radi o procjenama, a registar ove vste otpada ne postoji jer se ne vrši izvještavanje od strane privrednih subjekata o nastalim količinama otpada prema nadležnim institucijama. Kroz projekat "Izrada registra otpada životinjskog porijekla u KS" priprema se registar, koji će se popunjavati podacima koji se dobiju od određenih proizvođača otpada putem anketiranja", dodali su za Akta.ba iz Centra za okolišno održivi razvoj Sarajevo.

Dalje pojašnjavaju da će podaci biti u bazi podataka (u excel-u) sa ključnim osnovnim podacima i to o: proizvođačima nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla, selekciji otpada i posudama koje koriste, količinama selektovanog otpada, kao i podacima o produkovanim količinama nusproizvoda I, II i III kategorije u skladu sa veterinarskom legislativom, odnosno kategorijama otpada prema katalogu otpada u skladu sa okolišnom legislativom.

Istovremeno, kroz projekat "Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH", koji finansira EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2012) prikupljaju se podaci od većih proizvođača nusproizvoda životinjskog porijekla i životinjskog otpada i u KS, te da je nabavljen softver u koji se unose podaci i vrši testiranje. Sintezom svih prikupljenih podataka kroz dva projekta očekuju se precizniji podaci o kategorijama i količinama otpada životinjskog porijekla u KS.

"U Ministarstvu privrede postoji Registar veterinarskih objekata sa 344 subjekta koji imaju legalno odobrenja za klanje, iskoštavanje, obradu, prodaju mesa i ribe, a imamo još cca 100 subjekata koji vrše obradu i oblikovanje mesa koji ne ulaze u registar (ugostitelji). Gdje je struka, Veterinarski fakultet Univerziteta Sarajevo, koliko je uključeno DVM", kaže Tomislav Grizelj iz kompanije Grizelj Sarajevo.

Svrha Registra

Iz MPUGiZO KS kažu da će Registar upravo poslužiti da se eliminišu štetni uticaji, posebno od nelegalnog odlaganja ovog otpada, te će se iznaći prelazna rješenja za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla u KS, sve do obezbjeđenja konačnih rješenja od strane nadležnih tijela na višim nivoima vlasti (BiH/FBiH), kako to predviđaju važeća regulativa i strateški planovi.

"Nažalost, ova problematika je dugo godina zanemarivana od strane sektora veterinarstva u BiH, što je za posljedicu imalo negativan uticaj na okoliš, kao i ekonomske štete, jer je prema procjeni 80% nusproizvoda životinjskog porijekla uglavnom 3. kategorije iskoristivo, odnosno ima komercijalni karakter", dodaju iz MPUGiZO KS.

Kako pojašnjavaju, trenutna praksa zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla iz proizvodnih pogona, mesnica, klaonica, farmi i sličnih objekata u BiH je takva da generatori ove vrste otpada sklapaju ugovore sa lokalnim komunalnim preduzećima koji u konačnici taj otpad odlažu na deponije, na kojima se vrši uništavanje na način da se kopaju posebne duboke jame u koje se odlaže taj otpad i obavezno se sprovode mjere u cilju sprečavanja širenja eventualnih zaraza i bolesti. Brojni problemi vezani za upravljanje otpadom životinjskog porijekla koji su navedeni za cijelu BiH se repliciraju i u KS.

"Što je sa zdravstveno, sanitarno – higijenski neispravnim prehrambenim artiklima i isteklog roka upotrebe, gdje se dnevno odlaže na "sanitarnu" deponiju Smiljevići na desetine tona, koji je doneseni  akt na nivou K.S regulirao, obradio, ponudio rješenje? Što je sa jestivim uljem, kokošjim izmetom i izmetom iz stočarskih farmi koji ulazi u animalni otpad", kazao je Grizelj.

KS ima sanitarnu deponiju Smiljevići, a planovi za modernizaciju ove deponije idu u pravcu njene transformacije u Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO). Vlada Kantona Sarajevo je dala saglasnost na Program aktivnosti kojim će se sanirati stanje i izvršiti rekonstrukcija infrastrukture na deponiji Smiljevići, a zadužila je MPUGiZO KS i Zavod za izgradnju KS za njegovu realizaciju.

"Većina generatora otpada životinjskog porijekla u KS ne posjeduje ugovore o zbrinjavanju ovog otpada, nego posjeduju ugovore sa KJKP "Rad" o odvozu komunalnog otpada, te se životinjski otpad najčešće miješa zajedno sa komunalnim i odlaže na deponiju Smiljevići što je neprihvatljivo sa ekološkog stanovišta", istakli su iz MPUGiZO KS.

Kao posljedica, javlja se i niz drugih problema na deponiji „Smiljevići“ gdje se trenutno vrši konačno zbrinjavanje ovog otpada. Program aktivnosti za uspostavu RCUO Smiljevići sadrži prijedlog nužnih radova na izgrađenoj infrastrukturi, posebno na otplinjavanju i tretmanu procijednih voda, kao i prijedloge za održavanje deponije i izgradnju novih sadržaja neophodnih za smanjenje količina komunalnog otpada za konačno odlaganje. Zbog prethodno navedenog, MPUGIZO i Ministarstvo privrede su primorani da traže prelazna rješenja za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla u KS.

"Svi doneseni zakoni, uredbe, odluke, zaključci, pravilnici, REAP-i, KEAP-i, LEAP-i, studije, elaborati, programi, strategiji, planovi i ostali dokumenti i ne znam kako se sve zovu i nazivaju, nisu, nit će riješiti problem kontaminacije zraka, vode i tla u Kantonu Sarajevo, samo se troši novac i gubi vrijeme", istakao je Grizelj.

O Projektu

"Ovaj projekat, kao i sve dosadašnje aktivnosti u KS, sigurno doprinose adekvatnom planiranju, iznalaženju rješenja i generalno poboljšanju stanja okoliša. Registar na kojem radimo treba da posluži i u smislu dobijanja podataka o okvirnim količinama i vrstama ove vrste otpada, te da razvijemo svijest kod vlasnika i distributera da se minimiziraju količine koje se odlažu na deponiji", kazali su iz COOR-a.

Dosadašnji odziv proizvođača ove vrste otpada u aktivnostima vezanim za anketiranje i podizanje svijesti ukazuju na zaključak da ipak postoji spremnost za saradnju i iznalaženje rješenja problema u KS.

"U ovom kontekstu je važno naglasiti da su proizvođači otpada uvijek odgovorni za iznalaženje  okolišno prihvatljivih načina zbrinjavanja otpada, koje ne mora biti i odlaganje na deponiji", poručili su iz MPUGiZO KS.

Projekat je trenutno u fazi anketiranja, a proizvođači otpada kojima su upućeni anketni upitnici krajem 2017. godine u KS su: mesnice, farme, skladišta i distribucija proizvoda životinjskog porijekla, ribnjaci i ribarnice, prerada mesa i mesnih proizvoda, te trgovine na veliko. Poslano je preko 800 upitnika na adrese koje postoje u zvaničnim bazama općina, statistike i ministarstava. Krajnji rok za dostavu popunjenih upitnika je bio 20.02.2018. godine. Popunjeni upitnici koji dolaze u Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS (MPUGiZO KS) i COOR se pregledaju i potom se unose podaci u bazu koja je kreirana u ovu svrhu. Planirani završetak projekta je kraj marta 2018. godine, kada se očekuje da će se popuniti baza podataka (u excel-u) sa ključnim podacima dobivenim od anketiranih proizvođača otpada životinjskog porijekla.

M.R.R.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti