Proizvodi 387 trebaju podršku društva: Domaće je bolje i kvalitetnije

28.08.2014. 12:50 / Izvor: eKapija.ba
Proizvodi 387 trebaju podršku društva: Domaće je bolje i kvalitetnije

Situacija po pitanju plasmana domaćih proizvoda u trgovačkim lancima postaje sve složenija iako bh. proizvodi mogu parirati po kvalitetu mnogim uvoznim.

Situacija po pitanju plasmana domaćih proizvoda u trgovačkim lancima postaje sve složenija, iako bh. proizvodi mogu parirati po kvalitetu mnogim uvoznim.

Admir Kapo iz Udruženja "Kupujmo i koristim domaće" za eKapija.ba kaže kako se na tržištu dešavaju promjene u vlasničkoj strukturi tržnih centara, tako da situacija može biti samo lošija po domaće proizvođače.

"Preuzimanjem Mercatora od strane Agrokora sigurno će biti jos teža situcija za naše proizvode", kaže Kapo, pojašnjavajući kako kao Udruženje daju svoj doprinos kada je riječ o uticaju na svijest građana o kupovini domaćih proizvoda.

Najbolji rezultati po Kapu bi bili postignuti u zajedničkom djelovanju proizvođača, vlasti i nevladinog sektora.

"Kad bude interes, kad dođu u strukture vlasti oni koji istinski žele napredak društva vrlo brzo se mogu ostvariti zavidni rezultati. Mi u Udruženju imamo spremne projekte, neke već isprobane koji su postigli velike rezultate ali čekamo ozbiljnog i odgovornog partnera u izvršnoj vlasti", kaže Kapo.

Na naše pitanje da li je domaće zaista i kvalitetnije, odnosno na koji način dokazati kvalitet uvoznih proizvoda, Kapo kaže kako sve zavisi od toga kako neko želi da prihvati.

"Ukoliko u određeni proizvod stave raznih aditiva, konzervansa, aroma itd. taj proizvod će biti ukusniji a da li će biti zdravi to treba svi da se pitamo", kaže Kapo, naglašavajući kako su domaći proizvodi kvalitetniji i u to nema sumnje.

Dobar pokazatelj kvaliteta naših proizvoda su izvozna najzahtjevnija tržista diljem svijeta. Domaći brandovi Zlatna džezva, Zlatni puder, Oaza, Love Kent medenjaci, Jaro, Tajna, Wiwia praline mogu se kupiti i na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Mesna industrija "Ovako" izvozi u sjevernu Afriku i zemlje Persijskog zaliva. Osim prehrane dobre rezultate ostvaruju i proizvođači namještaja, tako da bh. brend Inside by Ećo danas možete naći u mnogim evropskim domovima, hotelima, ustanovama…

Uspješnu priču ima i bosanskohercegovački proizvođač namještaja MS&WOOD čiji proizvodi pod znakom '"Made in B&H" odlaze na inozemna tržišta od Japana, preko zemalja EU, do Sjedinjenih Američkih Država.

Odjeća šivena u tešanjskoj fabrici "Napredak" nosi markice poznatih modnih brendova poput Pierrea Cardinia, S’ Olivera, Schneidersa...

I pored ovako odličnih rezultata, ipak građani BiH prilikom kupovine još uvijek malo pažnje obraćaju na oznaku 387, stoga Kapo smatra da se mora više poraditi na prepoznatljivosti znaka bh. kvalitete jer je pri kraju izrada standarda koji će trebati zadovoljiti da se na artiklu nađe znak bh. kvalitete.

"Standard za znak bh. kvalitete je rađen po Evropskim normama", dodaje Kapo.

Smatra kako gubimo vrijeme za privlačenje stranih investicija, sa malo zajedničkog djelovanja sa već postojećim privrednim subjektima možemo puno toga postići.

"Mi u udruženju imamo te projekte samo čekamo da se politička klima stabilizuje."

Marketinški i trgovački trikovi

Kod kupovine domaćih proizvoda veliku ulogu imaju markentiški i trgovački trikovi, odnosno mjesto gdje se proizvod nalazi na polici.

Kapo smatra kako ključnu ulogu u ovome imaju strani trgovački lanci, jer su naši proizvodi u vodećem stranom trgovačkom lancu u totalno podređenom položaju.

"To je naša slabost što kupujemo u tom lancu", kaže on pojašnjavajući da sve dok građani ne budu prepoznavali koji su to karcinomi naše ekonomije (što jesu svakako strani tržni centri jer nam odnose novac iz zemlje) stanje se neće popraviti ali je činjenica smatra on da se sa građanima mora raditi i rezultati će sigurno doći.

 

E. Ko.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti