Projekat od 124 mil. KM visi u zraku: Ko koči izgradnju VE Podveležje?

Potvrđene su prije više godina na eKapija.ba iznesene slutnje  da će se zbog administrativnih blokada još dugo čekati na izgradnju vjetroelektrane Podveležje kad je riječ o projektu Energy 3. Kako ne bi bilo zabune na platou Podveležje nalaze se dva po svemu slična projekta, jedan je od Elektroprivrede BiH na mikrolokalitetima Mali Grad i Svetigora, za  koji je odavno riješeno pitanje koncesije. O čemu smo ranije pisali, a ovaj put o projektu, problemima i aktivnostima razgovaramo sa Miralemom Čamparom, direktorom kompanije Energy 3 u Mostaru dipl.ing. (iskusnim privrednikom koji je radio kao direktor u RiTE Gacko, direktor RO SOKO Izgradnja objekata Mostar i predavačem na Univerzitetu u Mostaru).

VJETROENERGIJA - RAZVOJNI POTENCIJAL BIH

Kakve su perspektive vjetroenergije u Bosni i Hercegovini ?

- Energetika ima integrativno svojstvo, posebno važno za Bosnu i Hercegovinu, zbog svoje mrežne specifičnosti, obaveza euroatlantskih integracija, kao i zahtjeva po osnovu niza potpisanih energetskih međunarodnih i regionalnih akata, kojima smo se obavezali prihvatit i primijeniti EU energetsku regulativu i smjernice energetske politike EU.

Prvi važan preduvjet za uspješan razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije su politička spremnost i zakonski okvir (sa provedbenim aktima).

Političkoj odluci prethodi opredjeljenost društva kao cjeline ka smanjenju zagađenja koje izazivaju klimatske promjene. To podrazumjeva izvjesne troškove u cijeni takve energije, ali se tu često pretjeruje i javnost se nepotrebno uznemiruje što stvara negativnu sliku o obnovljivoj energiji. A riječ je o zaista skromnom iznosu 1,5 – 2,3 KM po domaćinstvu!

Zakonska i podzakonska akta su donešena, ali se mogu javiti problemi u primjeni, zbog nespremnosti administracije i frustrirajućeg poslovnog ambijenta u zemlji, sve su prilike ići će jako teško. 

Inače, razvojni potencijal vjetroenergije u BiH procijenjen je na oko 1.200 MW, sa proizvodnjom od 2.700 GWh/god, ukupne investicione vrijednosti  projekata vjetroelektrana  od oko 1.500 M€.

Možete li nam u najkraćem reći kakav je danas položaj vašeg projekta Podveležje na kojem radite već 10 godina ?

- Vjetroelektrana Podveležje obuhvata mikrolokalitete Poljice i Merdžan Glavu na području Podveležja (800-1100 m.nv), smještene povrh Mostara. Vjetroelektrana planirane snage 48 MW (vjetroturbine od 3 MW) i proizvodnje od 109 GWh/g je uvrštena u strateški dokument Vlade FBiH (Strateški plan i program razvoja energetike FBiH, mart 2009.) i prostorni plan Grada Mostara, te evidentirana u registru projekata FMERI. Investiciona vrijednost projekta je 125 mil. KM.

Istraživanja energetskog potencijala vjetra, započeta su još 2005. godine i u kontinuitetu traju do danas. Završene su faze istražnih radnji potencijala, klime prostora, lokacijskih uslova za izgradnju, te odabran tip i proizvođač vjetroturbina. Dalji razvoj projekta uslovljen je rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, tj. potpisivanjem Ugovora o koncesiji.

Nakon odluke Vlade HNK iz 2007. godine, o dodjeli koncesije Kantonalno Ministarstvo privrede bez valjanih razloga, nije pristupilo zaključivanju ugovora o koncesiji. Energy3 je zbog odugovlačenja i nemogućnosti pokretanja narednih koraka, uvjetovanih koncesionim ugovorom, pretrpilo značajnu štetu (isticanja važnosti već ishodovanih dozvola i saglasnosti, povećanja troškova projekta, rasta neostvarene dobiti i sl.), tako da je bio prinuđen pristupiti zakonskoj zaštiti prava putem nadležnog suda. Ukratko sud je predmet okvalifikovao  kao odgovornost vlasti zbog nezaključenja ugovora o koncesiji i zahtjevom za djelomičnu  nadoknadu štete.

Da bi se sve ovo razjasnilo, zahtijeva veći prostor i puno širu elaboraciju.

KVAKA 22 NA PODVELEŽJU!

Energy3 je nakon višestrukih razgovora sa  Ministarstvom prihvatio da po treći put  ispostavi zahtjev za koncesiju uključujući i partnera koji je spreman da  preuzme i finansira projekat i izgradnju vjetroelektrane. Radi se o danskoj firmi European Energy A/S, koja zajedno sa  IFU- Danski fond za klimatske promjene,  posjeduju tehničke i ekonomske kapacitete za realizaciju projekta (do sada su izgradili 43 projekta vjetroelektrana i 15 solarnih elektrana).

Međutim, Ministarstvo je kroz Pravilniku o prijedlogu, dokumentaciji i postupku za dodjelu koncesije za zemljište za izgradnju energetskih objekata putem samoinicijativne ponude (Sl.novine HNK br:5/14) zakompliciralo sa uslovima neharmoniziranim sa drugim energetskim propisima u FBiH,  koji nisu izraz  ni pozitivnih propisa i prakse u EU. Stvorili su se zapravo okolnosti da se sve ponovo vrti u krug poznate kao  “kvaku 22” (da bi dobili jedno rješenje-Ugovor o koncesiji, mora se ispuniti drugo-Urbanistička saglasnost, kojemu je preduvjet posjedovanje prvog!). Na ovaj način se odašilje jako loša poruka ulagačima – Bosna i Hercegovina nije zemlja u koju se može sigurno ulagati jer nepostoji ni minimum poticaja ni pravne sigurnosti za investitora.

Ipak šta očekujete od novog zahtjeva za koncesiju i ako odgovor na njega konačno bude pozitiva, kada bi smo u tom slučaju mogli očekivat početak izgradnje projekta?

- Energy 3 zahtjevom za koncesiju prema nadležnom ministarstvu ustvari samo traži pravo na rad, da uloži 125 mil. KM, od čega bi ugovori na izgradnji sa domaćim firmama iznosili preko 20  mil. KM, te da na projektu zaposli najmanje devet visokoobrazovanih radnika  (koji bi prošli odgovarajuću obuku kod proizvođača opreme), a u procesu proizvodnje bi se na godišnjem nivou uplaćivala koncesiona naknada za lokalnu zajednicu u iznosu  od oko 350.000  KM/godišnje. Zar je to malo?! Nadam se da će ovaj put konačno proraditi razum i nasušna potreba za novim radnim mjestima i direktnim stranim ulaganjima, u protivnom ostaje nam nova pravna bitka sa nadležnim.

Prema Planu razvoja projekta, nakon potpisivanja Ugovora o koncesiji izgradnja bi mogla započeti tek za dvije godine najviše zbog veoma složene adminstrativne procedure (preko 70 raznih dozvola, potvrda, saglasnost i sl.), stim da ne bude nekih novih opstrukcija.

Razgovarala: Elvira Kokor