Projekt povezivanja Sarajeva i Hercegovine s Crnom Gorom: Turizmom će se povezati razjedinjeni
Projekt "Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti između BiH i Crne Gore", koji vode Gospodarska komora Sarajevske županije i Montenegro biznis alijansa iz Crne Gore uz potporu EU, privodi se kraju. U sklopu projekta organiziran je niz seminara, radionica i drugih sadržaja, te posjeti uključenim gradovima.
Uključeni gradovi
"U projekt su uključeni Stari Grad Sarajevo, Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Stolac, Trebinje iz BiH, te Nikšić, Kotor, Tivat i Herceg Novi", ističe Katja Stojić, tajnica Turističke organizacije "Čapljinka" i dodaje: "Kroz edukaciju i posjete stekli smo niz novih saznanja, ostvarili komunikaciju koja je glavni preduvjet da stvorimo jedan turistički proizvod koji možemo realizirati kao tematske ture. Sada nam je ostalo da razmislimo i stvorimo nešto zajedničko s ovim gradovima što bi nas moglo turistički uvezati. Ako krenemo od Čapljine, za početak treba izraditi turističku brošuru. U smislu realizacije takvog i sličnih projekata viđeno i naučeno, bit će nam od velike koristi".
Govoreći o projektu koji bi trebao turistički približiti sedam bh. i četiri crnogorska grada Zoran Bibanović stručni konzultant u projektu i predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH kaže: "Ideja za ovaj projekt je potreba turističkih radnika, jer pojedinačno smo svi mali kao turistička destinacija. U stvari turistička destinacija u marketinškom smislu je država, rjeđe regija, a najčešće mjesto koje u sebi ima niz turističkih atrakcija koje se nude kao turistički proizvod".
Različiti od drugih
"Tražimo elemente po čemu smo različiti od drugih i što bi mogla biti naša prednost u odnosu na susjede, kao prvo, a kao drugo, ovim projektom želimo uvezati i druge sektore gospodarstva koji ne vide svoj interes u turizmu", ističe Bibanović te ukazuje na i problem prometne povezanosti, te da su prometnice u lošem stanju.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
