Radnici odu sa domaćom firmom, a onda prebjegnu Nijemcima

Pored hroničnog problema s radnim vizama, domaća preduzeća koja putem detašmana izvode građevinske radove u Njemačkoj sve češće napuštaju radnici koje odvedu da zarađuju u jednoj od najjačih ekonomija svijeta.

Spasoja Albijanić, direktor preduzeća "Monting montaža" iz Bijeljine, a koje preko detašmana posluje u ovoj zemlji, kaže kako je ovaj problem sve izraženiji.

Njemačke, a sve češće i slovenačke firme u Njemačkoj čim vide dobre radnike, lobiraju za sebe i nude im dobre uslove. Bilo je slučajeva gdje su radnici odlazili iako su uslovi bili lošiji. Jednostavno, smatrali su kako dobijaju neku sigurnost, a kasnije su odveli i porodice sa sobom, kazao je Albijanić.

Dodaje kako je zbog toga veoma teško sačuvati radnika.

"Mi smo imali sporadičnih slučajeva, ali ni blizu koliko neki drugi imaju. Naši radnici putem datašmana zarađuju od sedam do 14 eura po satu, od tog iznosa jedini trošak im je hrana. Ostale troškove, poput stana i prevoza, pokriva preduzeće", rekao nam je on.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Privredne komore Republike Srpske, kaže kako domaće privredno društvo vizira radnika, a on s tom ulaznom vizom jednostavno pređe da radi u njemačku firmu.

Prema njegovim riječima, to je nedopustivo.

"Redovnim putem na radnu vizu bi morao da čeka najmanje dvije godine, a ovako sačeka da mu domaće preduzeće to uradi za nekoliko mjeseci", kaže Petrović.

Prema njegovim riječima, neophodno je i mijenjati način zakazivanja termina za vize, koji se, prema njegovoj ocjeni, pokazao kao vrlo neefikasan.

Predlaže da komore umjesto privrednih društava obavljaju te poslove, kao što je slučaj u Srbiji.

U Srbiji to funkcioniše na način da privredna društva u komoru donesu spremnu dokumentaciju, a onda se preko nje rješava.

"Procedure tamo traju oko 15 dana, dok naše firme ovdje čekaju i do tri mjeseca", kaže Petrović.

Inače, od ukupno 2.000 detašmana, Republici Srpskoj je raspodijeljeno 666 na 28 privrednih društava, dok je ostatak pripao Federaciji BiH i njihovim preduzećima. Detašmanska godina traje od 1. oktobra tekuće do 30. oktobra naredne godine.

U Spoljno-trgovinskoj komori BiH za "Nezavisne" kažu kako je iskorištenost detašmana u prvih devet mjeseci detašmanske godine 88 odsto.

Dodaju kako su u ime privrednih društava iz građevinskog sektora koji uspješno rade na zahtjevnom njemačkom tržištu u više navrata apleovali prema nadležnim institucijama i organizovali sastanke kako bi se riješili problemi u vezi s terminima, ali da do sada nije bilo mnogo sluha.

Podsjećamo, pod terminom detašman podrazumijeva se poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje na osnovu sklopljenog ugovora s preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

Benefiti po privredu BiH su višestruki, prvenstveno jer radnici zarađeni novac troše u svojoj zemlji, u kojoj se plaćaju i obaveze po osnovu doprinosa. Samo u RS se godišnje po tom osnovu slije oko 35 miliona eura.