Vijesti

Radomir Božić, viceguverner Centralne banke BiH: Majke banaka iz BiH položile prvi stres-test

14.11.2009. 11:33 / Izvor: Nezavisne novine

Banke u BiH u vlasništvu stranih grupacija zadržale su izloženost u pogledu finansiranja kapitala na nivou od 31. decembra 2008. godine, što je od velike važnosti za ukupnu sigurnost poslovanja bankarskog sektora u BiH i pozitivan signal za deponente, štediše i ukupnu poslovnu klimu u BiH.

Kazao je ovo viceguverner Centralne banke (CB) BiH Radomir Božić komentarišući zaključke sastanka u Sarajevu o provedbi Bečke inicijative, odnosno sporazuma sa bankama koje imaju kćerke u BiH o nastavku finansiranja bh. privrede i stanovništva. Božić kaže da su Bečkoj inicijativi nakon što je prvobitno potpisan memorandum sa šest banaka pristupile još tri banke kao i da je uz pomoć Misije MMF-a u BiH urađen i prvi takozavni probni test na stres.

"Dobijeni rezultati ukazuju da u dosadašnjem periodu nije bilo potrebe da banke majke obezbjeđuju dodatni kapital svojim bankama kćerkama u BiH. Naravno, to ne znači da se na ovoj relaciji ne dešavaju odgovarajući transferi sredstava u skladu s potrebama i ciljevima poslovne politike banaka u BiH i mogućnostima njihovih banaka majki, bilo direktno, bilo davanjem garancija za povlačenje sredstava iz drugih izvora sa međunarodnog finansijskog tržišta", istakao je Božić.

Na sastanku u Sarajevu, kojem su prisustvovali i predstavnici banaka, agencija za bankarstvo i MMF-a, dogovoreno je da će banke na kvartalnoj osnovi CB BiH dostavljati informacije koje će omogućiti da se kontinuirano prati izvršavanje obaveza banaka preuzetih Bečkom inicijativom.

Božić konstatuje da je bankarski sektor u BiH tokom cijele ove godine visoko likvidan o čemu govori i podatak da trenutno banke drže oko 1,35 milijardi KM sredstava iznad obaveznih rezervi.

"Ova sredstva su kratkoročna, ali bi ona u normalnim uslovima mogla biti izvor za kratkoročno kreditiranje realnog sektora", kaže Božić.

Ističe da se banke ponašaju racionalno i da vode računa o svojoj izloženosti kreditnom riziku, te da plasmane prilagođavaju vlastitim procjenama rizika i kvalitetu i raspoloživosti projekata koji traže bankarsko sufinansiranje.

"Ne treba očekivati da će banke, pogotovo poučene implikacijama aktuelne krize, olabaviti kriterije za plasman sredstava. Sa stanovišta ukupne makroekonomske i finansijske stabilnosti to, svakako, ne bi bilo ni dobro. Uspješan izlazak iz krize i postkrizni rast upravo treba da se baziraju na zdravom kreditiranju koje vodi računa o kvalitetu programa i ukupnom doprinosu stabilnom rastu, a ne stvaranju novih neravnoteža i potencijalnih dubioza", ističe Božić.

Dodaje da se privrednicima može pomoći da prebrode krizu i iz nje izađu jači, ali da treba pripremati programe.

"U tom smislu bi i banke mogle ponuditi stručnu pomoć klijentima u pogledu povezivanja s novim poslovnim partnerima, pristupa novim tržištima i zajedničkoj pripremi izvoznih i razvojnih projekata. Takve prakse su u istinskom tržišnom ambijentu, pogotovo u finansijskim sistemima, koji su kao i kod nas, pretežno bankarski, dobro poznate i česte, pogotovo u okolnostima kada klijenti banaka zapadnu u krizu", zaključuje Božić.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti