Razdoblje 2020-2030. donosi nove izazove u energetskom sektoru

25.10.2018. 08:51 / Izvor: Akta.ba
Razdoblje 2020-2030. donosi nove izazove u energetskom sektoru

BiH se nalazi i dalje pred velikim izazovima na svom putu energetske tranzicije.

BiH se nalazi i dalje pred velikim izazovima na svom putu energetske tranzicije, je rečeno jučer u Sarajevu na najvećem Internacionalnom sajmu energije, voda i zaštite okoliša u BiH RENEXPO u okviru panela o Ulaganjima u zelenu energiju u BiH.

Navedeno je, kako se BiH na neki način donošenjem entitetskih akcionih planova za EE i OIE, ali i državnih (NEEAP i NREAP-a) BiH obavezala za ispunjavanje ciljeva do 2018. odnosno 2020. godine, ali i na pokretanje energetske tranzicije u sektorima grijanja/hlađenja, električne energije i transporta po pitnju OIE, ali i sektorima zgradarstva, javnog sektora, usluga, transporta.

Naglašeno je kako je zadnji usvojen dokument od izuzetne važnosti na nivou BiH okvirna energetska Strategija koja će u prvom redu otvoriti vrata IPA fondovima.

Panelisti su kazali kako se ulažu mnogi napori u pokretanje energetske tranzicije i povećanje udjela OIE u finalnoj potrošnji, kao i EE na strani korištenja.

Moderator ovoga panela Nihad Harbaš je kazao kako su ovdje identificiraju ključne prepreke u energetskom sektoru, navodeći četiri kao najbitnije i koje se odnose na institucionalne, pravne, finansijske te prepreke koje se odnose na svijest.

U nastavku panela učesnici su jasno kazali kako nam naredno razdoblje 2020-2030.  donosi nove izazove gdje EU već postavila svoje ciljeve kao što je OIE do 2030. od 32 posto.

Amir Kazić, viši savjetnik, FIPA – Agencija za unapređenje stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini govoreći na temu „Ulaganja u zelenu energiju“  osvrnuo se na kompleksnost oko pribavljanja dozvola tokom realizacije projekta, navodeći Elektroprivredu HZHB kao primjer gdje je investitoru tokom izgradnje VE Mesihovina trebalo 300 dokumenata.

Ismar Alagić, drektor Agencija za razvoj općine Tešanj akcenat je stavio na izazove sa kojima se suočava BiH i cijelo čovječanstvo.

“Unazad sedam godina puna su nam usta zelene energije, obnovljivih izvora energije, dok podaci govore da je u periodu 2010. godine 87 posto energije koja se proizvede i koristi u segmentu proizvodnje električne energije, zagrijavanja, prevoza dolazi iz fosilnih goriva, odnosno plina, uglja i nafte. Pet posto energije dolazi iz nuklearnog elektrana, dok samo sedam posto dolazi iz obnovljivih izvora energije”, kazao je Alagić, te pojasnio kako je EU postavila vrlo ambiciozne ciljeve do 2020.

Ovi ciljevi kako navodi Alagić su povećani za 2030. godinu, te 32 posto energije treba da dode iz obnovljivih izvora, 32 posto treba da bude energetska efikasnost, a za 40 posto se moraju smanjiti staklenički plinovi.

Smatra kako firme u BiH trebaju razmišljati o konceptu efikasnih resursa od čistije proizvodnje.

Edisa Sijerčić iz Partner MKF koja putem kreditnih linija pomaže da njihovi klijenti budu dio priče EE je kazala kako su oni plasirali od 2012. preko 27 mil. KM gdje su pomogli 5.000 domaćinstava da postanu energetski efikasni.

Leonida Hadžimuratović, voditelj odjela za energiju, CETEOR (Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj) podcrtava da je CETEOR prvi još prije deset godina pokrenuo priču o energetskoj efikasnosti, sudjelovao u pripremi prvih pravilnika i smjernica u ovoj oblasti.

“Donošenje Zakona prošle godine dočekali smo sa oduševljenjem i podržali sa ekspertima. Međutim situacija koja je nastala nakon donošenja Zakona je bila sasvim drugačija od onoga što se očekivalo. Desilo se da nisu doneseni zakonski akti koji su trebali biti doneseni u roku od šest mjeseci, a koji bi donijeli primjenu Zakona nisu doneseni“, kazala je Hadžimuratović, pojašnjavajući kako se zbog svega investitori, čitava privreda, sektor građevinarstva nalazi u jednom totalnom haosu, kada ne znaju kako da se postave u cijeloj situaciji.

E.Ko.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti