Realan rast BDP-a u Republici Srpskoj gotovo pet odsto

20.07.2021. 07:50 / Izvor: SRNA
Realan rast BDP-a u Republici Srpskoj gotovo pet odsto

Premijer RS Radovan Višković rekao je da je u odnosu na prošlu godinu RS ostvarila realan rast BDP-a od gotovo pet odsto.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je u odnosu na prošlu godinu Republika Srpska ostvarila realan rast BDP-a od gotovo pet odsto, kao i da u odnosu na regiju ima najviši neoporezivi dio i najveći iznos najniže plate.  

On je za RTRS pojasnio da je rast BDP-a Republike Srpske u prvom kvartalu realnih 2,5 odsto, a RS je prethodnu godinu završila sa minusom od 2,8 odsto, što je praktično rast od pet odsto BDP-a u odnosu na prošlu godinu, a to se odrazilo i na likvidnost i priliv sredstava.

Direktni porezi i ostali javni prihodi su bili veći u ovom periodu za 15 odsto, indirektni za 18 odsto, iz čega se, kaže Višković, išlo na povećanja plata i ostale aktivnosti.

On je ocijenio da su dale mjere aktivnosti koje su osmislili Vlada i institucije Republike Srpske radi ublažavanja posljedica virusa korona.

Višković je podsjetio da je u prethodnom periodu povećan neoporezivi dio plata sa 500 na 700 KM kako bi podstakli poslodavce u RS da povećavaju plate, kako bi što više ljudi ovdje ostalo, opstalo i od svoje plate moglo da živi.

On ističe da je najniža plata u Republici Srpskoj najveća u regiji i okruženju i od 1. juna iznosi 276 eura, u Federaciji BiH /FBiH/ je 208, u Srbiji 272, Crnoj Gori 222 i Sjevernoj Makedoniji 247 eura.

"Neoporezivi dio, odnosno odbitak, u RS je 358 eUra, u FBiH 153, u Srbiji 158, u Sjevernoj Makedoniji 130, a u Crnoj Gori toga nema nikako", rekao je Višković.

On je ukazao da je izvoz znatno povećan i to za 26 odsto, a uvoz je bio 18 odsto, što pokazuje da znatno više raste izvoz nego uvoz, a pokrivenost uvoza izvozom je bila preko 80 odsto.

"Imamo i rast broja zaposlenih, bez obzira na godinu virusa korona. U septembru 2020. smo imali više zaposlenih radnika nego 2019. godine, a imamo i sada rast - za 6.089 veći broj zaposlenih nego onih koji su izgubili poslove zbog virusa korona", rekao je Višković.

On je istakao da se zbog rasta direktnih i indirektnih poreza u Ministarstvu finansija radi rebalans budžeta, koji slijedi u septembru, te najavljuje da će možda biti čak i dva rebalansa.

"Moraće biti povećan i iznos u Kompenzacionom fondu, gdje je od projektovanih 90 miliona KM za ovu godinu, u prvoj polovini već odobrena isplata gotovo 80 miliona KM", rekao je Višković i izrazio zadovoljstvo zbog tog podatka.

Višković izjavio je da je zadovoljan radom Garantnog fonda Republike Srpske, ističući da su institucije RS dobro radile tokom pandemije virusa korona, što dokazuju ekonomski pokazatelji.

Govoreći o novim infrastrukturnim projektima, Višković je naveo da je riječ o velikim projektima koji ne mogu da se realizuju u jednoj godini, da će za to biti potrebno nekoliko godina, ali je naglasio da Republika Srpska želi da do kraja ove ili početkom naredne godine započne što više takvih projekata.

On je najavio da će u predstojećem rebalansu budžeta RS za 2021. godinu stavka javne investicije biti povećana.

"U budžetu je taj iznos bio 45 miliona KM i to je u prvih šest mjeseci ove godine već raspoređeno, tako da ćemo u rebalansu sigurno i tu stavku znatno povećati", rekao je on.

Višković je podsjetio da su, u dogovoru sa ministrom finansija, lokalne zajednice obaviještene da do kraja avgusta treba da dostave svoje projekte i da će Vlada Republike Srpske učestvovati u njihovoj realizaciji u iznosu od 20 miliona KM u ovoj godini.

On je naveo da će se projekti kretati u vrijednosti od 100.000 KM do maksimalno milion KM, kao sufinansiranje, novi projekat ili učešće donatora.

"U prošloj godini smo 30 miliona KM iz budžeta Republike Srpske doznačili lokalnim zajednicama kao pomoć njihovim budžetima i sa ovih 20 miliona KM to je 50 miliona KM za dvije godine“, rekao je Višković i dodao da će to biti nastavljeno. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti