Vijesti

Regionalni ekonomski forum za JIE 2009: Na trećim tržištima možemo nastupiti samo ako između sebe dobro sarađujemo - energetika i infrastruktura šanse za region

20.11.2009. 18:25 / Izvor: eKapija.ba

Energetika i infrastruktura su šanse za region, a saradnja među zemljama regiona nameće se kao imperativ, istaknuto je tokom drugog dana šestog Regionalnog ekonomskog foruma za jugoistočnu Evropu, održanog 20. novembra 2009. godine u Sarajevu.

Dvodnevni forum održan je pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, a tema je bila "Konkurenti i partneri na putu u Evropsku uniju u uvjetima svjetske ekonomske krize". Okupio je visoke zvaničnike vlada iz regiona, vodeće donosioce odluka, gradonačelnike, pripadnike akademske zajednice i druge javne ličnosti.

U okviru predsjedničke sesije na Forumu je predstavljen izvještaj o kompetitivnosti regije i pojedinačnih zemalja jugoistočne Evrope koji daje iscrpnu analizu trendova i detaljnu sliku država te služi kao korisno sredstvo kreatorima politike i poslovnim stratezima. Izvještaj naglašava mogućnost za razvoj regiona i što je još značajnije, identificira višestruke prepreke za brži razvoj.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je kazao da i dalje treba biti dobar izvor informacija za pojedinačne ekonomske politike i ekonomsko povezivanje. Govoreći o uticaju globalne krize u ovoj zemlji i prevazilaženju posljedica, Vujanović je naglasio značaj ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturtu, te dodao da neke prognoze govore da će naredna godina biti bolja.

"Aktuelna ekonomska kriza je pogodila sve nacionalne ekonomije što je u većim državama rezultiralo širokim državnim diferencionizmom posebno u bankarstvu. To je podstaklo i skepticizam u odnosu na funkcionisanje slobodnih tržišta, sve do pitanja da li je konkurencija i stabilnost ekonomije uopšte moguća u recesiji", kazao je Vujanović.

On je naglasio da nakon godinu dana od početka globalne ekonomske krize i reakcija od strane velikih ekonomskih i regionalnih sistema, sve analize Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija upućuju na to da je izlazna strategija u malom ekonomskom kolektivu.

(Filip Vujanović)

Jasno je da je taj novi poredak podrazumijevajući u uvođenju ekonomskih politika u uslovima povećane rizičnosti, smatra Vujanović.

"Finansijska kompetitivnost biće vraćena efikasnom primjenom regulative i kontrole, a ta kombinacija biće okvir budućeg funkcionisanja tržišta. Tržišta imaju pravila koja obezbjeđuju osnovu za ekonomski rast ali kompleksnost globalnih ekonomija nameće snažnije i opreznije balansiranje između državnih i tržišnih instrumenata. Za kompetitivnost nije presudna veličina tržišta, već njegov ukupni kvalitet i sofisticiranost.

Efikasna saradnja centralnih banaka i sinhronizacija akcija nacionalnih vlada, članica EU i SAD-a na korekciji finansijskih poremećaja i uvođenje eura u finansijskoj regulativi, posnažili su, a ne oslabili evropsku koheziju i saradnju", naglasio je Vujanović te dodao da je ovo važna podrška i podsticaj za zemlje Zapadnog Balkana, čija se privatizovana tržišta, iako teško pogođena aktuelnom krizom, moraju dalje povezivati i pripremati za konkurenciju za snažnijim, sofisticiranijim i organizovanijim tržištima EU.

To je zajednički i dugoročni zadatak, a u njegovom ispunjavanju ovaj region ima dobru polaznu osnovu u instituciji CEFTA-e. Polazeći od vizije da kompetitivnost donosi prosperitet, Crna Gora je, kako je kazao predsjednik Vujanović, unaprijeđenje konkurencije i regionalnog razvoja definisala kao najvažniji zadatak ekonomske politike. Prema njegovim riječima, užurbano se priprema sveobuhvatna revizija zakona u određenim pravinim sektorima na nacionalnim i lokalnim nivoima. Među njima su smanjenje investicija za pokretanje biznisa, revizija zakona koji poboljšava konkurentnost i stimulisanje saradnje.

"Sasvim je izvjesno da bi se unaprijeđenjem infrastrukture, kapaciteta institucija, obrazovanja i razmjene znanja i inovativnosti, snažno unaprijedile kompetitivne prednosti i ukupna konkurentnost našeg regiona u cjelini", kazao je Vujanović na kraju izlaganja.

Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić kazao je da su prezentirani dokumenti važni, ne samo za privredne subjekte zemalja u regiji već i za kreatore strategije privrednog razvoja. On je naglasio je važnost jačanja izvozne privrede, obnavljanja poslovnih veza i uspostavljanja novih na tržištima u regiji i trećim tržištima uz ravnopravnost i poštivanje interesa svih uključenih strana.

U izjavi za portal eKapija.ba, predsjednik Mesić je naglasio da je na današnjem Forumu, kao i do sada, naglasak stavljen na činjenicu da zajednički nastup na trećim tržištima može omogućiti aktiviranje gospodarstava u regionu.

"Na trećim tržištima možemo nastupiti onda ako između sebe dobro sarađujemo. Dakle, poziv ovog Foruma je bolja i veća saradnja i istup na strano tržište", kazao je Mesić za eKapija.ba.

(Stjepan Mesić)

Na Forumu je, kako je istakao zamjenik predsjednika Republike Bugarske Angel Marin, istaknuta potreba za jačanjem regionale saradnje i demonstrirana spremnost da se doprinese stabilizaciji privrednog ambijenta u regionu u prevladavanju posljedica krize.

"Balkanske države su shvatile da je njihov pojedinačni razvoj značajan, ali nije dovoljan tako da će razvoj cijele regije pružiti priliku na putu ka evroatlantskim integracijama", istakao je predsjednik Republike Albanije Bamir Topi.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić naglasio je važnost ovog skupa koji govori o zajedničkoj želji za boljom regionalnom saradnjom, kako ekonomskom tako i političkom na principima partnerstva, razumijevanja, poštovanja i dobrosusjedstva, kao i izvještaja koji naglašava mogućnost za razvoj regiona i identificira višestruke prepreke za brži razvoj.

"Nadam se da će naše vlade ozbiljno shvatiti ono što piše u izvještaju i krenuti da ispravljaju određene nedostatke na koje je ukazano kako se glavna finansijsko-ekonomska aktivnost u BiH ne bi svodila na zaključivanje aranžmana s MMF-om. Puno prostora ima da ova zemlja nešto uradi ne ekonomskom planu, u energetskom sektoru, gradnji nove infrastukture, a neke kratkoročne mjere mogu se ticati poboljšanja regionalne ekonomske saradnje posebno zajedničkog nastupa naših firmi na trećim tržištima", istakao je Komšić.

Izvještaj o kompetitivnosti zemalja i regiona jugoistočne Evrope prezentirao je direktor MIT Centra Ekonomskog fakulteta Sarajevo Zlatko Lagumdžija.

Po njegovim riječima, ono što je zajedničko jeste da postoji ogroman potencijal i potreba da firme u regionu više sarađuju i da komplementarno mogu nastupati na drugim tržištima.

(Željko Komšić)

Lagumdžija je kazao da posebno energetika i infrastruktura predstavljauju šanse za region. Dodao je da je moguće napraviti iskorak naprijed ako država, svaka pojedinačno i sve zajedno, imaju aktivniji odnos ka reguliranju tržišta što su već učinile savremene zemlje svijeta.

"Ukoliko se ove pretpostavke ispune može se očekivati da se počne rješavati problem s kojim se suočavaju zemlje u regionu a to je odliv mladih stručnih ljudi", kazao je Lagumdžija dodajući da se bez saradnje u regionu i bez aktivnog odnosa svake vlade da se suoči s izazovima teško mogu očekivati ozbiljniji pomaci.

Tekst i foto: A. Delić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti