Ruski milioner kupio Fabriku boja i lakova NIRS "Terpentin" iz Višegrada
Banjalučko
preduzeće "Privredni preporod", koje je osnovao ruski milioner Oleg
Burlakov, od juče je vlasnik višegradske Fabrike boja i lakova NIRS
"Terpentin" za koju je izdvojilo 2,2 miliona KM.
Kupoprodajni ugovor su potpisali direktor "Privrednog preporoda" Gordan Milinić i stečajni upravnik "Terpentina" Radoslav Bratić. Milinić je potvrdio da će ovo preduzeće nastaviti da proizvodi boje i lakove za inostrano tržište i da će povećavati broj zaposlenih na najmanje 150 koliko je u "Terpentinu" radilo na početku otvaranja stečajnog postupka.
Bratić je naglasio da je fabrika sačuvana i održan proizvodni proces sa 35 radnika iako je stečajni postupak trajao četiri godine.
"Za to vrijeme je povezan radni staž svim radnicima, namiren viši isplatni red povjerilaca, dokupljen staž za šest zaposlenih i normalno održavane tekuće obaveze", dodao je Bratić.
Burlakov je nakon potpisivanja ugovora rekao da je "Terpentin" prva firma koju kupuje u RS i da je spreman da uloži još oko milijardu KM za kupovinu tri rudnika i nekoliko drugih preduzeća.
"U RS i Srbiji žive ljudi željni rada i znanja i zbog toga sam se opredijelio da ulažem jer će to njima obezbijediti egzistenciju, a meni profit", dodao je Burlakov i u šali rekao da se vodio i narodnom izrekom koja kaže - idi tamo gdje te vole.
Načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević zahvalio je ruskom kupcu i izrazio nadu da će "Terpentin" i ubuduće biti okosnica razvoja regije.
Fabrika boja i lakova "Terpentin" osnovana je 1913. godine u Dobrunu, nakon čega je preseljena u Višegrad, a tokom vrhunca proizvodnje zapošljavala je od 350 do 500 radnika.
Firma je proizvodila boje i lakove za drvnu industriju, industriju papira i metalsku industriju, a izvozila je svoje proizvode na tržište Češke, Ukrajine i Poljske.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
