Šarović: Sretni smo jer se možemo kreditno zadužiti

Mirko Šarović ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio je gost jutarnjeg programa N1 televizije.

Da li je realan 'Dejton 2' o kojem se govori posljednjih dana nakon što je Michael Turner, američki kongresmen i bivši gradonačelnik Dejtona, izrazio svoju bojazan da je mir uspostavljen Dejtonskim sporazumom u BiH u opasnosti.

"Ne mislim da je ovo ozbiljna inicijativa. Ako se prisjetimo, svako malo neko iziđe sa sličnom inicijativom. Nema te kritične mase za tako nešto u BiH. Mislim da to služi političarima kada nema aktuelnih tema, pa se izbaci nešto ovako, a onda mi političari imamo priliku da to prokomentarišemo. Ako želimo da izgubimo 5-10 godina naših života, onda ćemo se baviti Dejtonom 2. Mislim da je sve do nas. Mislim da je Dejton 2 čak i opaan za zemlju, ali i za Republiku Srpsku to je avantura. Ovu priču ćemo vjerovatno zaboraviti za 10 dana. Sistem, ne znam kakav da je, funkcionisanje zavisi do ljudi. I ovaj Dejton zavisi od nas samih. To je pristojan okvir, ali mislim da je sve do nas. Mislim da je jedini ispravan put prema Evropskoj uniji", rekao je Šarović za N1.

Šarović je istakao da je njegovo Ministarstvo nastojalo da bude imuno na opterećujuću i društvenu situaciju u BiH, kako bi rezultat bio što veći.

"Dali smo značajan doprinos društvu, donijeli mnogo dobrih stvari. Teško je nešto izdvojiti, ali ako bih morao onda je to veliki projekat o usvajanju evropskih standarda, osposobljavanje naših kompanija za izvoz pilećeg mesa. U sektoru privrede smo učinili veliku stvar, pokazali da se možemo nositi s velikima. To smo pokazali u trgovinskom ratu s Hrvatskom i zaštitili naše interese. U priči o izvozu voća i povrća u Hrvatsku radili smo ispravno, a Hrvatska je na kraju popustila i vratila stvar na sami početak kako smo i tražili", podsjetio je Šarović.

Vijeće ministara BiH usvojilo je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine, carinsku tarifu za narednu godinu, te odluku o suspenziji smanjenja carinskih stopa za određeni broj tarifnih linija i izvozno orijentiranih tvrtki. O čemu se radi?

"Odluka je jedina prava podsticajna mjera za naše privrednike, ali nije prikazana dovoljno na pravi način. Ta mjera znači da kompanijama koje izvoze, komponente i rezervne dijelove nabavljaju bez carina i time kompanije postaju konkurentne, proizvode jefitnije i jeftinije izvoze. Te benefite mogu koristiti brojne kompanije, posebno iz tekstilne, kožarske, obućarske industrije, zatim industrije namještaja, metalne industrije, kao i poljoprivredni sektor. Uštede su višemilionske, a naša ocjena je da će na godišnjem nivou obezbjediti nekoliko hiljada radnih mjesta", izjavio je gost Novog dana.

Strategija za ruralni razvoj BiH?

"Ona je plod zajedničkog rada Ministarstva vanjske trgovine, eksperata, Ministarstva poljoprivrede RS i FBiH. To je mukotrpan višemjesečni rad i lično sam smatrao da će to biti rutina da ga usvojimo, ali nije. Ova sedmica je posljednji rok za dobijanje saglanosti. Ako se to desi do 2020. ćemo moći računati na 30 miliona eura pristupnih fondova EU. Ako dobijemo kandidatski status EU, to bi bilo 100 miliona eura na godišnjem nivou", kazao je Šarović.

Set zakona o akcizama je usvojen i izazvao je burne reakcije. Da li je moguća izgradnja autocesta bez akciza?

"Sve zemlje kombinuju gradnju infrastrukture. Kod nas je nedostatak što sve zasnivamo na kreditima. Jutros sam razmišljao kako su svi odahnuli sada jer smo usvojili akcize. Značajan broj političara, ali i javnosti, je zadovoljan jer smo stekli mogućnost da se kreditno zadužujemo. I mi smo sada kao sretni. To je paradoks. Mislim da se ceste mogu graditi i putem privatno-javnog vlasništva odnosno koncesijama, kao što su radile susjedne zemlje, ali to kod nas nije slučaj", izjavio je Šarović.

Gost Novog dana je kazao da se unutar BiH najsporije dogovaramo.

"Zbog te sporosti smo na dnu liste u regionu, a sve se održava na finansijsku situaciju. Sami za sebe ne radimo korisne stvari. Nekada mi se čini da više EU želi BiH, nego što BiH želi u EU. Ali mi to ne prepoznajemo i ne koristimo. To je šteta. Kod nas se mnogo manje radi, a mnogo više galami", dodao je Šarović.

Pred nama je izborna godina. Šta očekivati?

"Strahujem da će 2018. godina proći u ovoj istoj priči. Pričat ćemo sedmicama i mjesecima o izbornom zakonu, nakon toga ćemo ući u spiralu izbornih procesa kampanja i kandidata i u tome će nam proći godina. EU i evropski put će biti za spominjanje, uradit ćemo vjerovatno vrlo malo. Ako bilo šta uradimo, trebamo uraditi u prvim mjesecima. Ni EU nas neće čekati, jer onda dolaze drugi rokovi i daleke perspektive. Lično ću dati doprinos tako što ću raditi drugačije u odnosu na to, ali ponavljam sve je do nas. Nije dovoljno samo pričati o EU, za tako nešto se treba boriti i raditi", poruka je ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.