Saznajte put proizvodnje pilećeg mesa u Bosni i Hercegovini

Bosanskohercegovački peradari poručuju da je najvažnije osigurati povjerenje potrošača u sam lanac proizvodnje. Razgovarali smo sa Dankom Mikulić, direktoricom preduzeća „Avis DM“ Srbac koje se baviproizvodnjom jednodnevnih pilića. Studijske posjete njenoj kompaniji su česte, te Danka lako objašnjava kompleksni put proizvodnje pilećeg mesa.

"To je planiran i dobro organizovan proces koji počinje na takozvanim roditeljskim farmama gdje se proizvode rasplodna jaja. Sam termin rasplodno jaje označava oplođeno jaje za daljnju proizvodnju. Kokice i pijetlovidržani u optimalnom omjeru od 8 kokica na 1 pijetla obezbjeđuju rasplodna jaja čiji se put dalje sa farmenastavlja u inkubatorsku stanicu. U inkubatorskoj stanici se, koristeći se kontrolisanim procesom proizvodnje, uz primjenu najsavremenijih proizvodnih tehnologija, u vremenskom periodu koji u prosjeku traje 21 dan, odvija proces proizvodnje jednodnevnih pilića", pojašnjava nam Danka.

Nakon prijema rasplodnih jaja u inkubatorskoj stanici, nakon ulazne kontrole i tehnološke pripreme jaja, jaja se ulažu u prevalionike, a zatim u valionice. Nakon izleženja, pilići koji se tehnološki zovu jednodnevni pilići, se vade iz gajbi, vakcinišu se, pakuju u transportne kutije i opet pod strogo kontrolisanim uslovima uzosiguranje optimalne temperature transportuju do farmi u kojima se odvija sljedeći proizvodni korak.

"Tokom perioda tova, brojleri dostižu optimalnu težinu u prosjeku od 2,2 kilograma. Cijeli proces proizvodnje je strogo kontrolisan od strane veterinarskih organizacija i samog farmera. Kontrola i nadzornad procesom proizvodnje obezbjeđuje kvalitet i zdravstvenu bezbjednost finalnog proizvoda čime se ispunjava sam cilj proizvodnje. Cijeli proces se strogo evidentira vodeći računa da se primjene sve propisane zootehničke i biosigurnosne mjere", dodaje Danka.

Sama hrana koja se koristi za ishranu pilića sastoji se od mješavine žitarica i proteinskih hraniva, uz dodatakulja i optimalnog vitaminsko-mineralnog kompleksa. Hrana ne sadrži genetički modificirane komponente niti druge štetne materije i sam proces proizvodnje stočne hrane odvija se pod strogo kontrolisanim uslovima.Tokom cijelog procesa proizvodnje vrše se neophodne analize i laboratorijska ispitivanja, između ostalogjavnosti najpoznatija testiranja na salmonellu, kako bi se obezbjedio u konačnici proizvod zdravstveno siguran za krajnjeg konzumenta.

Sam sektor peradarstva dijeli se na dvije proizvodne linije što je još jedna nepoznanica za javnost o ovom sektoru. Takozvana laka proizvodna linija koristi se za proizvodnju konzumnih jaja dok se takozvana teška proizvodna linija koristi za proizvodnju pilećeg mesa."Konzumna jaja su neoplođena jaja i koriste se isključivoza prehranu ljudi, dok su rasplodna jaja oplođena jaja i koriste se za dalju proizvodnju jednodnevih pilića", pojašnjava Danka.

U BiH visoko organizirana proizvodnja pilećeg mesa se u najvećoj mjeri odvija u sistemu kooperacije između velikih sistema i farmera uzgajivača brojlera. Sam ciklus proizvodnje je zaokružen poprincipu od farme dotrpeze, u kojem proizvodni lanac čine matična jata sa proizvodnjom rasplodnih jaja, inkubatorska stanica sa proizvodnjom jednodnevnih pilića, sam tov brojlera organiziran u sistemu kooperacije sa farmerima uzzagarantovan otkup brojlera i proizvodnjom pilećeg mesa i mesnih prerađevina. Mali i srednji proizvođačineraskidivi su dio lanca proizvodnje, a tako je svoj prostor našao i “Avis”.

"Inkubatorska stanica 'Avis DM' je dobila podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, u okviru koje smo osigurali dio sredstava za nabavku opreme. Zahvaljujući podršci projekta povećali smo proizvodne kapacitete,zaposlili nove radnike, a osigurali smo i tehničku podršku u samom proizvodnom procesu, kao i pomoć pri uvođenju principa i pravila HACCP standarda. Imamo edukovanu radnu snagu, te smo kroz ovu podrškuosigurali dodatnu kontrolu u samom proizvodnom procesu", dodaje Mikulić.

"Razloga za optimizam u razvoju peradarstva u BiH svakako ima, ali ima još uvijek i mnogo izazova“, poručuje Mikulić. Pojašnjava nam dalje da je potrebno raditi više na smanjenju parafiskalnih nameta, osiguranjupodsticaja države, većoj zaštiti domaće proizvodnje, ali svakako da je potrebno djelovati i na informisanju isamih potrošača kako bi prepoznali kvalitet i prednosti kupovine domaćih proizvoda.

"Sticanje povjerenja udomaće proizvode je prvi korak, i zato je važno da pričamo o proizvodnom procesu i pojasnimo svespecifičnosti i prednosti domaće proizvodnje", zaključuje na kraju direktorica “Avisa”.