Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Selma Bašagić: Stanje u šumama je nezadovoljavajuće

02.05.2018. 12:09 / Izvor: Akta.ba

BiH je bogata šumama, ali po mnogim pokazateljima se nedovoljno ulaže u samo očuvanje šuma, te nam prijeti njihovo uništavanje.

"Obzirom da je šuma dosta uništena, i dalje se raubuje, ima i neplanskih sječa, pretežno se siječe uz puteve i u područjima koja su lako pristupačna, a ne prorjeđuje se propisano na svim područjima, stanje u šumama je nezadovoljavajuće. Sredstva za zaštitu i očuvanje šuma nisu dovoljna da bi se šuma zaštitila i unaprijedila i generalno se nedovoljno ulagalo da bi šuma opravdala svoju opštekorisnu funkciju", kazala je za Akta.ba Selma Bašagić, sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK/STK BiH.

Svakako, postoje i segmenti gdje se pokušava utjecati na svijest građana, te na očuvanje šuma i njihovu rekonstrukciju. Tako je primjer Vlade Zeničko-dobojskog kantona, koja je u martu ove godine usvojila Program utroška namjenskih sredstava iz oblasti šumarstva za 2018. godinu, na osnovu kojeg planirana sredstva za tu oblast u ovoj godini iznose 1.066.600 KM. Ta sredstva su namijenjena za rekonstrukciju šuma i šumskog zemljišta, odnosno za čišćenje i pošumljavanje opožarenih i devastiranih površina, te drugih segmenata kojim će se šume obnoviti. Također, svake godine povodom Svjetskog dana šuma, šumske uprave gradova i opština širom BiH građanima podijele stotine sadnica. Dobar primjer ulaganja u šume je i područje Srebrenice gdje je u periodu od deset godina posađeno 2,5 miliona sadnica različitog drveća.

Statistički podaci

Kada su u pitanju statistički podaci drvne industrije Bosne i Hercegovine, podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u 2017. godini drvna industrija ostvarila izvoz u iznosu od 1.297.918.763 KM, što je za 9,2 posto više nego u 2016. godini. U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 14 posto, što je  nešto više  nego u 2016. posmatrano u apsolutnim iznosima. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Rumuniju i Mađarsku, podaci su VTK BiH.

"Izvoz rezane građe činio je 27,7 posto ukupnog  izvoza, što je nešto više nego u 2016. godini posmatrano u apsolutnom iznosu. Građa se najviše izvozila u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Italiju, Austriju, Sloveniju, Kinu i Egipat. Izvoz ploča i furnira činio je 5,3 posto, a parketa 4,3 posto, dok je izvoz građevinske stolarije činio 5,4 posto ukupnog izvoza, što je približno kao i u 2016. godini", kazala je Bašagić.

Furnir i ploče najviše su se izvozili u Italiju, Hrvatsku, Njemačku, Belgiju, Sloveniju, Maroko, Švicarsku i Francusku, a parket u Njemačku, Srbiju, Holandiju i Italiju. Građevinska stolarija se najviše izvozila u Italiju, Hrvatsku, Njemačku, Belgiju, Sloveniju, Maroko.

 

"Izvoz namještaja učestvovao je sa 38,9 posto u ukupnom izvozu, što je za 12,7 posto više nego u 2016. godini. U njegovoj strukturi najviše su se izvozila sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali drveni namještaj, namještaj za spavaće sobe, drveni kuhinjski namještaj i kancelarijski namještaj", dodala je Bašagić.

Istakla je da su se sjedišta najviše izvozila u Njemačku, Austriju, Italiju, Hrvatsku, Nizozemsku, Švicarsku i Francusku, dok se kancelarijski namještaj najviše izvozio u Njemačku, Švedsku, Hrvatsku, Austriju, Švicarsku, Sloveniju i Crnu Goru. Kuhinjski namještaj se izvozio u Švicarsku, Hrvatsku, Norvešku, Austriju, Sloveniju, Njemačku, Švedsku i Francusku, a spavaće sobe i namještaj od drveta za dnevne sobe i trpezarije najviše se izvozio u Njemačku, Nizozemsku, Hrvatsku, Austriju, Srbiju, Francusku, Sloveniju, Češku i Dansku.

Ostali drveni namještaj i dijelovi izvozili su se pretežno u Njemačku, Hrvatsku, Češku, Italiju, Austriju, Francusku i Sloveniju.

"U posmatranom periodu izvoz montažnih drvenih kuća činio je 0,9 posto ukupnog izvoza. Montažne drvene kuće najviše su se izvozile u Švedsku, Švicarsku, Francusku, Hrvatsku, Veliku Britaniju, Austriju i Njemačku", navela je Bašagić.

U skladu sa svim podacima, može se zaključiti da bh. drvna industrija i prerađevine dobro kotiraju na različitim tržištima, ali se svakako treba više raditi na zaštiti šuma kako bi privreda cvjetala, te kako bi šume bile održive, prirodne i multifunkcionalne.

M.R.R.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti