Shell sljedeće godine počinje istraživati nalazišta nafte u BiH

Nafte u Bosni i Hercegovini ima. Ovo je rečenica koju građani BiH jedva čekaju čuti, ustvari čekaju potvrdu, jer bi to značilo da će se i stanje ovdje promijeniti nabolje.

Skupa istraživanja

Jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, moćni Shell, nedavno je izrazila interes za početak pregovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte u području Dinarida, što su i naveli u dopisu koji su uputili Ministarstvu industrije, energije i rudarstva FBiH. Pregovori o dodjeli koncesije mogli bi početi već u veljači 2014. godine, prema navodima iz Vlade FBiH, koji tvrde da je interes ovakve svjetske kompanije veoma važan.

Predloženi su lokaliteti za istraživanje u BiH i Hrvatskoj poput Slunja, Bihaća, Bosanske Krupe, Prijedora, Drvara, Livna, Imotskog, Mostara, Ploča, Metkovića i Dubrovnika. Za potpisivanje ugovora potrebna je prvo suglasnost Vlade FBiH, potom Parlamenta FBiH, a očekuje se da će ugovor biti potpisan najkasnije do kraja 2014. godine, kada bi mogle biti otvorene i prve bušotine. Shell je kao ukupnu vrijednost investicije naveo iznos od oko 700 milijuna dolara, a samo jedna bušotina koštat će oko 75.000 dolara.

Kompaniji Jadran-Naftagas odobrena je koncesija na razdoblje od 28 godina, tri godine za istraživanja i 25 godina za period eksploatacije, dok se očekuje da će Shell istu dobiti na 25 godina. Također, ruski naftaši sve više pokazuju i interese za FBiH gdje, preuzimanjem austrijskog OMV-a u BiH, već kontroliraju značajan dio maloprodajne mreže, odnosno benzinskih crpki.

Međutim, ovo neće biti prvi put da se na području BiH istražuje nafta. Prije rata je to pokušala kompanija Energoinvest u suradnji sa američkom firmom Amuko.

"Saznanja koja smo imali do kraja 1991. godine su bila da u BiH zaista postoje komercijalne rezerve nafte, iako to nije definitivno potvrđeno, istraživanja nisu završena. Mislim da će aktivnost koja se sada radi sa Shellom, ne ono što je do sad uradio nego ono što će u nastavku raditi, a radi se o pravom istraživanju bušotina, dokazati na kojim mjestima i u kojim količinama u BiH postoje rezerve nafte", kazao nam je savjetnik sadašnjeg generalnog direktora i dugogodišnji direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak.

Istraživanje je Energoinvest prekinuo zbog početka rata i nedostatka financijskih sredstava jer, kako kaže Vlahovljak, kilometar bušotine košta oko milijun eura, dakle, za jednu bušotinu od dva-tri kilometra potrebno je dva do tri milijuna eura.

"Energoinvest, niti bilo tko u BiH, nije imao, niti ima, sredstava to raditi, time se bave samo velike svjetske kompanije, specijalizirane za istraživanje nafte. Mislim da bi pronalazak nafte značajno promijenio kompletnu ekonomsku sliku BiH, i to brzo", dodao je Vlahovljak, a mi dodajemo da bi i BiH jednog dana mogla biti bogata zemlja.

Nakon što je kompanija Jadran-Naftagas, koja je zajedničko poduzeće Naftne industrije Srbije i ruske kompanije Zarubežnjeft, 2011. godine sklopila Ugovor o koncesiji za istraživanje i korištenje ugljikovodika (sirove nafte i plina) na teritoriju bh. entiteta Republike Srpske, već tokom prve godine istraživanja i probnih bušenja pronađena su izvorišta nafte. Međutim, količine pronađene nafte nisu dovoljne da bi bile korištene u komercijalne svrhe. Ipak,  Jadran-Naftagas nastavlja sa potragom, pa je tako u svibnju ove godine otvorena prva naftna bušotina u RS-u, u Obudovcu kod Bosanskog Šamca.

U dosadašnja istraživanja u RS-u uloženo je 13 milijuna dolara, dok je tijekom 2013. planirano uložiti dodatnih 19,5 milijuna dolara, a cjelokupan iznos za istraživanje nafte i plina u RS-u do kraja 2014. godine iznosi 40,7 milijuna dolara.

Nafta u dvorištu

Nedavno se u medijima pojavila vijest kako je tuzlak, Hajrudin Bilalić, 1996. godine kupio kuću u Požarnici kod Tuzle, i nije ni slutio da se tu nalazi pravi izvor nafte, što je valjda san čije ostvarenje želi svaki čovjek koji sanja bolji i lagodniji život.

"Kada sam obavljao neke radove u polju, bila je tu gomila nekog smeća. Ja sam to počistio strojem i tada se pojavila neka mrlja. Nisam shvatio o čemu se radi, ali dan po dan osjetio sam neki čudan miris. Nakon toga sam razgovarao sa nekim prijateljima i došao do zaključka da se na ovom području nalazi prirodni izvor nafte ili drugog energenta. Uglavnom, nešto postoji. Od tada do danas, nekih 15-tak godina, uvijek izlazi na površinu zemlje, nikad nije prestajalo. Zimski ili ljetni period, nema pojačanja, uvijek je isti tempo izviranja", ispričao je Hajrudin.

Kako je kazao Bilalić, na ovo mjesto dolazile su strane delegacije, snimali stanje, a jedino je ekipa iz Zagreba odnijela uzorke na analizu. Kod njega su dolazili i studenti sa fakulteta koji su uzimali uzorke i radili diplomske radove na tu temu. U svojim radovima su naveli da se u ovim izvorištima nalaze dvije vrste energenata, plin i nafta, petrol.

Govoreći o investiranju za izvorišta nafte u Požarnici, Hajrudin kaže da je došao do saznanja da će doći neka tvrtka iz Nizozemske kako bi se nešto počelo raditi na ovim terenima.

"Ovo je šteta koja se ne može nadoknaditi. Ne znam zašto se ne dokaže da mi imamo potencijal, a ne da uvozimo naftu iz drugih država. Imamo svoju, a puštamo je u prirodu", kazao je on.

U međuvremenu, dok čekaju bogate naftaše koji će platiti početak izvlačenja crnog zlata iz zemljine utrobe, Hajrudin i njegovi prijatelji naftu koriste kao ogrjev.

"Ima ljudi koji dolaze pa uzimaju po kanistar, dva i koriste je za ogrjev, ali i za premazivanje građe. Sandolini i različite smjese koje se uvoze i kupuju nama ovdje ne trebaju", ispričao je Hajrudin.