Sindikat Aluminija dao suglasnost na novu sistematizaciju

Nadzorni odbor Aluminija na izvanrednoj elektronskoj sjednici usvojio je odluku o novoj sistematizaciji radnih mjesta nakon što je Nezavisni sindikat te kompanije ranije danas dao svoju suglasnost na nacrt te sistematizacije, potvrdio je Feni predsjednik Nadzornog odbora Zdenko Klepić.

"Nadzorni odbor usvojio je sistematizaciju i tu odluku je proslijedio Upravi Društva na daljnje postupanje", kazao je Klepić.

Po njegovim riječima, radnici koji su tehnološki višak, njih malo manje od 500, dobit će otkaz ugovora o radu i otpremninu, dok će ostali radnici dobiti izmijenjeni ugovor o radu, odnosno otkaz starog ugovora i prijedlog novog, po novoj sistematizaciji.

Kada je u pitanju pokretanje proizvodnje u Aluminiju, Klepić je kazao kako o tome za sada ne može ništa reći, osim da potencijalni strateški partneri trenutno vrše analizu kompanije.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminij Romeo Biokšić kazao je kako su zaposlenici Aluminij odustali od najavljenih prosvjeda.

"Odluke o najavljenim prosvjedima za 3. rujna pred HDZ-om BiH i 5. rujna pred zgradom Vlade FBiH stavljeni su izvan snage jer su naši zahtjevi djelomično ispunjeni, a i MUP nam je zabranio prosvjedna okupljanja na najavljenim lokacijama", dodao je Biokšić.

Dodao je kako se nada da će se vodstvo Aluminija uspjeti pronaći investitora kako bi se plan ponovnog pokretanja proizvodnje mogao provesti u djelo.

"Ukoliko, pak, ne bi došlo do pokretanja proizvodnje do kraja godine, i ovi djelatnici imat će ista prava kao i oni koji su proglašeni tehnološkim viškom, a do tada će primati plaću umanjenu za 50 posto", dodao je Biokšić.

Proizvodni pogoni mostarskog Aluminija zaustavljeni su 10. srpnja nakon što je poduzeće iskopčano s električne mreže zbog nagomilanih dugova.

Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka, od čega se 293 milijuna odnosi na dug za električnu energiju.

Aluminij je zapošljavao oko 900 radnika, a Vlada FBiH vlasnica je 44 posto dioničkoga kapitala, mali dioničari također imaju 44 posto dionica, dok Vlada Republike Hrvatske drži preostalih 12 posto dionica.