Skorup-kajmak uskoro prepoznatljiv bh. brend širom svijeta
Još prošle godine žene s ovog područja organizovale su se u udruženje i pokrenule aktivnost za brendiranje ovog bh. proizvoda.
Skorup-kajmak je specifičan proizvod koji se proizvodi, uglavnom autohtonom tehnologijom na brdsko-planinskim područjima. Na području Kraljeva Polja u Han-Pijesku, ova tradicija se i danas čuva i prenosi s koljena na koljeno.
Još prošle godine žene s ovog područja organizovale su se u udruženje i pokrenule aktivnost za brendiranje ovog bh. proizvoda. Očekuju da početkom ove godine to bude realizovano.
Milanka Antonić svako jutro obiđe svoje stado. Nakon toga polako krene u staru kolibu u kojoj se pravi kajmak. Kaže, to je naslijedila od svoje svekrve.
"Gledala sam to kako svekrva godinama pravi. I onda sam ja to odlučila, vidjela da mogu. Probala i sad za sad dobro ide", kazala je Antonić.
Da bi dobili kilogram slanog kajmaka, potrebno je 20 litara prokuhanog mlijeka, priča Milanka. U nedostatku posla, naročito mladi ljudi koji žive u ruralnim područjima, trebali bi imati motiv da iskoriste prirodu. Milanka je to učinila. Kaže, ponosna je što je članica Udruženja žena “Romanijski skorup-kajmak.”
"I na sebe sam ponosna, što sam to prihvatila da idemo dalje. Na ovaj način čuvamo tradiciju da ide dalje", rekla je ona.
One su sad korak do cilja u procesu zaštite ovog bh. proizvoda. Imaju već dokument o zaštiti koji je izadao Institut za intelektualno vlasništvo BiH. Čeka se samo žig po kome će on širom svijeta biti prepoznatljiv, ističe predsjednica Udruženja.
"To je radila moja baka i majka, ako se negdje ne zabilježi, zapiše to ide u zaborav i nestaje. Mi smo se potrudili maksimalno da ovo kako je ušlo u proces zaštite receptura ostane trajna. Tako da smo sad dobili rješenje za sve buduće generacije. To je trajno", kazala je Nada Maksimović, predsjednica Udruženja žena “Romanijski Skorup- kajmak”
Zbog specifičnosti u načinu izrade, te klimatskih i geografskih karakteristika zemljišta, do danas nije organizirana njegova industrijska proizvodnja. Bitno je da se na ovaj način ne čuva samo tradicija, nego se stvara mogućnost za zapošljavanje, ostanak i opstanak mnogih bh. porodica u ruralnim područjima BiH.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.