Slab rad institucija i korupcija usporavaju razvoj zemalja zapadnog Balkana

Državama zapadnog Balkana, gdje spada i BiH, ukoliko nastave usporenim tempom, trebaće i do 200 godina da dostignu životni standard zemalja EU, saopštila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Prema analizama EBRD-a, čak i po optimističkom scenariju, biće potrebne decenije da ovaj region stekne prosječan evropski standard.

Ističe se da države zapadnog Balkana, gdje spadaju i Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija te Kosovo, moraju ubrzati reforme.

Kako se navodi, slab rad institucija, korupcija i dominacija vlade u nekim industrijama usporava razvoj ovih šest država.

"Osnovni problem usporenog ekonomskog razvoja jeste niska produktivnost u cijeloj regiji. To je rezultat malih investicija, slabih institucija i teškog poslovnog okruženja", navodi EBRD u svom izvještaju objavljenom na Investicionom samitu za zapadni Balkan u Londonu.

Kako se dodaje, produktivnost privatnog sektora širom zapadnog Balkana iznosi tek 60 odsto ukupnog nivoa koji EU traži.

Osim toga, stoji da je prosječna godišnja stopa rasta između 2001. i 2016. godine iznosila 3,2 odsto za zapadni Balkan, što znači da šest zapadnobalkanskih zemalja može postići prosječni BDP po glavi stanovnika u EU tek za 60 godina.

Region je, stoji u izvještaju, ostvario prosječni godišnji rast u postkriznom periodu između 2009. i 2016. godine od samo 1,2 odsto, dok je između 2001. i 2008. godine iznosio 5,3 odsto.

Optimistički scenarij koji koristi stope rasta prije krize, kako se dodaje, ipak bi omogućio zapadnom Balkanu da za četrdesetak godina dostigne nivo EU.

"Potpuno približavanje EU zahtijevaće od država da implementiraju odlučan i sveobuhvatni program reformi u cilju povećanja produktivnosti i investicija", zaključuje se u izvještaju.

U EBRD-ovom najnovijem izvještaju o dijagnozi stanja ekonomija zapadnog Balkana dodaje se i da zapadnobalkanska šestorka ima snažan ekonomski potencijal za rast i konvergenciju sa EU, ali, kako stoji, mora da uradi više da unaprijedi ekonomske performanse.

U izvještaju se ističe da je ohrabrivanje regionalne saradnje u posljednje dvije decenije pomoglo BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji i Kosovu da napreduju ka eventualnom članstvu u EU.

Piter Sanfi, zamjenik direktora za ekonomije i politiku zemalja u EBRD, rekao je da njihovo istraživanje ukazuje na probleme koje treba riješiti.

"Ipak, važno je na probleme gledati kao na izazove, a ne kao na nepremostive prepreke. Oni ukazuju na potrebu sprovođenja sveobuhvatnog programa reformi", istakao je Sanfi.

Vjekoslav Domljan, ugledni ekonomski stručnjak, kaže za "Nezavisne" da su ovakve procjene EBRD-a utemeljene.

"Kada se govori o brojci od 200 godina, te računice se temelje na stopi ekonomskog rasta BiH i stopi rasta zemalja s visokim dohotkom", pojasnio je Domljan.

Istakao je da nas u napretku koči pogrešan model rasta i razvoja, te da ih, stoga, moramo promijeniti.

"Moramo rast temeljiti na inovacijama. Mi ulažemo 0,15 odsto BDP-a u istraživanje i razvoj, dok je norma Afričke unije jedan odsto, a norma EU tri odsto. Nemamo istraživača u firmama, pa ne možemo imati inovacije niti biti konkurentni, odnosno - ne možemo izvoziti niti se razvijati", istakao je Domljan.

Srećko Latal, direktor analitičke organizacije SOS i regionalni urednik Balkanske istraživačke mreže, kaže da sve glavne međunarodne finansijske institucije ukazuju na ono na šta je ukazao i EBRD.

"Taj podatak ne predstavlja pretjerivanje. Mi već godinama govorimo o tome da su nam potrebne reforme, na kojima insistiraju međunarodne finansijske institucije, ali kako sada stvari stoje, nema nikakvih indicija da bi vlasti u BiH, na bilo kojem nivou, bile spremne da urade stvari koje su neophodne da bi se životni standard bitnije poboljšao", rekao je Latal za "Nezavisne".

Inače, EBRD je u Londonu domaćin trećeg Zapadnobalkanskog investicionog samita, a na kojem je bio i Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH. EBRD je vodeći institucionalni investitor na zapadom Balkanu sa više od deset milijardi evra ulaganja kroz oko 600 projekata.

Fakti

Problemi na koje ukazuju

• niska produktivnost
• spore reforme
• slab rad institucija
• korupcija
• male investicije
• teško poslovno okruženje