Slaba sirovinska baza prepreka za veći rast izvoza u Tursku

BiH ima veliki potencijal za izvoz goveđeg mesa i drugih prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda u Tursku. Međutim, slaba sirovinska baza koju imamo u ovoj oblasti jedna je od glavnih prepreka za dugoročniji rast izvoza na ovo tržište.  

Tako recimo za proizvodnju ulja, koje je sa 125 milijuna KM izvoza u 2016. broj jedan na listi naših izvoznih proizvoda u Tursku, sirovinu uvozimo iz susjednih zemalja. 

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da ukoliko želimo dugoročni rast u ovoj oblasti moramo ići ka tome da stvorimo vlastitu sirovinsku bazu koja će se proizvoditi u državi.

''Na ovakvom omjeru ne može se graditi dalja ekspanzija i razvoj ovog sektora. Ne možemo perspektivu graditi na izvozu ulja ako je osnovna sirovina koju uvozimo iz susjedstva. Moramo raditi da tome ukoliko želimo da taj izvoz ima kontinuitet'', naveo je Šarović.

Slična stvar je bila sa goveđim mesom koje je BiH počela izvoziti u Tursku, a što je okarakterizirano kao velika izvozna šansa sa bh. proizvođače. I u ovom slučaju Turci su tražili da se goveda koja se izvoze u Tursku uzgajaju na bh. pašnjacima. Podsjetimo, bilo je slučajeva da su neki od izvoznika za Tursku uvozili goveda iz drugih zemalja i prodavali ih pod bh. proizvod što je u jednom trenutku dovelo u pitanje izvoz ovog proizvoda u Tursku. 

Osim nedostatka sirovinske baze kao prepreka u daljem planiranju suradnje istaknuta je i neusklađenost metodologije što se tiče statistike. 

''Naime, turska statistika pokazuje da je u 2016. pokrivenost uvoza izvozom između BiH i Turske iznosila 90 posto, a prema bh. statistici ona je bila 57 posto'', naveo je Midhat Salić, pomoćnik ministra vanske trgovine i ekonomski odnosa BiH.

Navodi da će u prosincu/decembru imati sastanak zajedničke ekonomske komisije BiH i Turske gdje će biti govora o ovim temama te da će se nastojati riješiti ova tehnička pitanja. 

Kamil Ozcan, predsjednik Centralnog udruženja uzgajivača stoke u Turskoj, navodi da je potrebno formirati jedinstveni registar u stočarstvu, educirati ljude za proizvodne procese. Ističe da bi to mogao biti predmet daljih razgovora i mogućnosti suradnje između predstavnika BiH i Turske.

Podsjetimo, proizvodi koje čine oko 90 posto bh. izvoza u Tursku su ulje, goveđe meso, brašno, pšenica i glukozni šećer.

Statistički podaci pokazuju da je u prvih devet mjeseci  2017. vanjskotrgovinska razmjena između BiH i Turske iznosila 460 milijuna dolara, a do kraja ove godine očekuje se će ona iznositi 700 milijuna dolara. 

No, Šarović napominje da se u ovoj oblasti može uraditi još mnogo i da su te cifre realativno niske kada se ima u vidu kolika je potražnja sa tržišta Turske za proizvodima koji se mogu proizvesti u BiH. 

D.K.