Šlaus i Jacobs: Za rješenje pitanja zaposlenosti najvažniji ljudski resursi

Radni sastanak u vezi s "Konferencijom o rastu zaposlenosti - na putu ka oporavku", koju organizuje Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Svjetska akademija umjetnosti i nauke, održan je jučer u Sarajevu.

Tim povodom počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i nauke i dekan Škole za diplomatiju i međunarodne odnose u Zagrebu akademik Ivo Šlaus izjavio je da je u fokusu spomenute konferencije pitanje zaposlenosti te da „svako ko želi raditi mora imati mogućnost da radi.“

"Međutim, danas imamo situaciju gdje je, naročito kod mladih, vrlo visoka stopa nezaposlenosti, tj. vrlo niska stopa zaposlenosti od otprilike 50 posto, a to je strašno", smatra Šlaus.

Drugo pitanje koje je istaknuo kao bitno je pitanje starijih ljudi u 50-im godinama koji kada izgube posao, jako teško mogu pronaći drugi.

"Stoga je jedan od ciljeva konferencije pitanje šta je potrebno da se sačuva ljudski i prirodni kapital. Ljudski kapital je najvredniji, ali kada imamo ljude koji su školovani, ali nezaposleni ili ljude koji se ne mogu školovati jer je to postalo preskupo, onda uništavamo ljudski kapital", mišljenja je Šlaus.

Zaključio je da je Svjetska akademija umjetnosti i nauke postala svjesna da se „radi o tome da je potrebno promijeniti ono što se zove paradigma tj. temeljni svjetonazor  u području socio-ekonomskih odnosa.

Generalni direktor Svjetske akademije umjetnosti i nauke Garry Jacobs kazao je da je nezaposlenost problem u cijelom svijetu, ali da je bitno prepoznati da, s istorijskog aspekta, zaposlenost raste brže od broja svjetske populacije tokom zadnjih 60 godina.

"Postoji dosta mitova o tome da je nezaposlenost nerješiv problem, a to nas sprečava da preduzmemo radnje koje trebamo preduzeti. Svjetska akademija umjetnosti i nauke vjeruje da je moguće riješiti taj problem ne samo u BiH već u cijeloj regiji", smatra Jacobs.

Ono što je potrebno, prema mišljenju Jacobsa, jest sveobuhvatna strategija, a ono što je do sada korišteno na Zapadu je finansijska strategija „potrošiti dosta novca“ te ekonomska strategija „pokušati naći više ulaganja u infrastrukturu ili u poslovanje“ itd.

"Međutim, to je samo dio rješenja kada govorimo o tome šta se sve može učiniti. Zaposlenost je rezultat cjelokupnog funkcionisanja društva. Ako možemo unaprijediti pravni i administrativni sistem, olakšati poslovanje u zemlji, onda možemo razviti ljudske resurse, a to je najvažnije", smatra Jacobs.

Naveo je primjere Kazahstana i Indije gdje su pitanja zaposlenosti jako dobro riješena.

"U Kazahstanu su prije svega imali „političku volju“. Iako imaju 138 nacija, 30 religija i veliki broj jezičkih grupa, svi su se složili da moraju raditi sve što je neophodno a to je ubrzan razvoj zemlje", istaknuo je Jacobs.

U Indiji je, kaže Jacobs, bilo potrebno stvoriti 100 miliona radnih mjesta, ali oni ipak uspješno rade na rješenju problema.

Član Upravnog odbora Svjetske akademije umjetnosti i nauka akademik Alberto Zucconi je na pitanje šta se može učiniti na unapređenju zaposlenosti u BiH rekao da BiH ima prednost koja se ogleda u tome da može da uči iz „tuđih“ grešaka.

"Pogotovo se može naučiti iz skrivenih opasnosti koje nosi neko tržište ili fundamentalizam. Danas smo uveliko slijepi i impotentni. Slijepi zato što ne vidimo kakve smo probleme stvorili, a s kojima se moramo suočiti, impotentni jer pošto smo slijepi, onda ne možemo stvoriti „alat“ kojim bismo mogli riješiti nagomilane probleme", pojasnio je Zucconi. 

Mudrost je, prema mišljenju Zucconija, učiti iz grešaka koje su počinili drugi jer „greške su mudri savjetnici“.

"BiH ima priliku da postane primjer te mudrosti.Trebate ujediniti sve snage i uvidjeti da je za zajednički rad potrebno ustanoviti efikasnu komunikaciju koja se zasniva na obostranom poštovanju i razumijevanju", smatra Zucconi.

Dodao je da je potrebno zaštititi i unaprijediti ljudska prava te obezbijediti iste prilike za sve ljude bez obzira na spol, vjeru, seksualnu opredijeljenost jer je to uslov za zdravo i napredno društvo.