NATO / BOSNA I HERCEGOVINA

Šta za BiH znači aktivacija MAP-a?

28.10.2020. 10:25 / Izvor: Akta.ba

Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO savezu.

BiH je početkom godine dobila zeleno svjetlo za aktivaciju MAP-a, što ne znači automatski i članstvo u NATO-u.

Zemlje koje učestvuju u MAP-u podnose pojedinačne godišnje nacionalne programe o njihovim pripremama za buduće članstvo, što obuhvata političke, ekonomske, odbrambene, resursne, sigurnosne i pravne aspekte.

Kako stručnjaci navode, kada NATO aktivira Akcioni plan za članstvo (MAP) jedne zemlje, ta država u narednim godinama mora da se pretvori u jednu “veliku radionicu” kako bi provela sve potrebne političke, ekonomske i sigurnosne reforme.

Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija su trenutni aktivni učesnici u Akcionom planu za članstvo (MAP).

Proces MAP-a osigurava fokusiran i iskren povratni mehanizam o napretku zemalja na putu ka članstvu u NATO-u.

To uključuje i političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke svih članica NATO-a i pojedinačnih kandidata na nivou Sjevernoatlantskog vijeća za procjenu napretka, na temelju godišnjeg izvještaja o napretku.

Ključni element je planiranje obrambenog pristupa, što uključuje izradu i pregled dogovorenih i planiranih ciljeva.

Tokom cijele godine održavaju se sastanci i radionice s civilnim i vojnim stručnjacima iz NATO-a na različitim područjima, što omogućava dijalog o čitavom nizu pitanja relevantnih za članstvo.

Program MAP-a je počeo 1999. na samitu NATO-a u Washingtonu s ciljem pomoći zemljama koje žele članstvo u ovoj alijansi. Proces se snažno oslanja na iskustva stečena tokom procesa pristupa u članstvo Češke Republike, Mađarske i Poljske, koje su postale članice u prvom proširenju NATO saveza nakon Hladnog rata 1999. godine.

Učešće na MAP-u pripremljeno je za članstvo sedam zemalja koje su se pridružile NATO-u u drugom proširenju 2004. godine to su Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunija, Slovačka i Slovenija, kao i Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru koja se priključila MAP-u 2009. te postala članica NATO-a 2017. godine.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži MAP-u 2010. godine, kada su ministri vanjskih poslova Alijanse pozvali vlasti u BiH da riješe ključno pitanje registracije nepokretne vojne imovine. Upis nepokretne odbrambene imovine u državi i dalje je ključan.

U decembru 2018. godine, ministri su odlučili da je NATO spreman da primi prvi Godišnji nacionalni plan BiH pri MAP-u. Registracija nepokretne vojne imovine na ime države ostaje ključno pitanje.

Na Samitu NATO-a u Talinu pred BiH su postavljena tri uslova za aktiviranje MAP-a. Dva uslova, uništavanje nestabilne municije i učešće u mirovnim misijama, BiH je davno ispunila, međutim, knjiženje perspektivne vojne imovine proces je koji još nije završen, s obzirom na politički stav Republike Srpske da ne želi da knjiži vojnu imovinu u tom bh. entitetu kao imovinu države.

Od 57 objekata perspektivne vojne imovine, uknjižen je 31, a proces se nastavlja, budući da postoje i odluke Ustavnog suda BiH te Suda BiH kojima se nalaže knjiženje imovine na državu.

Učestvovanje u MAP-u ne prejudicira odluku o budućem članstvu. Bosna i Hercegovina mora nastaviti provoditi demokratske i odbrambene reforme kako bi ostvarila svoje NATO i EU ciljeve i postala dobro funkcionalna neovisna demokratska država.

Iz NATO saveza konstantno podsjećaju da svakako aktivacija MAP-a ne znači nužno i članstvo, ali daje dobre šanse za taj put, na BiH je da li će to znati iskoristit.

I.R.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

NATO